Bromelia karatas je vrsta tropske biljke iz porodice Bromeliaceae, široko rasprostranjena od Kariba do Centralne i Južne Amerike. Njegovo jestivo voće ljudi konzumiraju preradjeno u voćni sok ili u sirovom stanju.
Bromelia karatas je vrsta tropske biljke iz porodice Bromeliaceae, široko rasprostranjena od Kariba do Centralne i Južne Amerike. Njegovo jestivo voće ljudi konzumiraju preradjeno u voćni sok ili u sirovom stanju.
Javlja se u rozetama sa kratkim i robusnim stabljikama. Listovi su dužine 2 do 3 metra, a širine 4 do 6 centimetara. Na ivici listova raspoređene su snažne bodlje.
Vretenasto sivkasto-žuto do crveno voće ima dužinu od 4 do 8 centimetara, sadrži vrlo malo sitnih crnih semena u belom sočnom mesu.
Upotreba u ishrani
Vrsta je široko zastupljena u divljini, ali se uzgaja i koristi za žive ograde. Plod je crvene kože sa ukusom sličnim ukusu najpoznatije vrste Bromeliaceae, ananasa ili Ananas comosus, jede se sirov ili kao voćni sok.
Plod je poznat po mnogim imenima, posebno u Venecueli (camburito, chiguichigue, curibijil, kuiribijil, curujujul ili cuscuta), u Meksiku (cocuiktle, jocuiste ili jocuiktle, timbiriche, timbirichi, na Kubi (maia cimarrona, maia rat de Maion Pinon, Maia Rat de Maion). ), u Meksiku, Kolumbiji i Venecueli kao pinuela, u Portoriku kao pina de cuervo, na portugalskom kao caraguata, carauata, coroata, croata i na francuskom kao carata, karatas, „pingvin ananas” 4 ili čak pingvin baiionnet.
U Meksiku, posebno Chiapasu i Hidalgu, voće je poznato kao timbiriche, a voćni sok uobičajen na popularnim tržištima kao agua de sabor. U državi Jalisco voće je poznato pod nekoliko imena, uključujući pinuela, cocuiktle ili jocuiktle, i jede se sirovo ili se koristi kao osnova za taco sos. Konzumira se i u državi Zacatecas gde se uvozi iz Haliskoa. U Peruu se sok usisava direktno iz voća.
<h2 class=""><strong>Seme divlje ribizle (Grevia flava)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
Grevia flava je izdržljiv grm ili malo drvo, visoko 2–4 m. Siva kora na mladim granama, koja je obično prekrivena gustim, ali prilično kratkim dlakama, ima tendenciju da postane tamno siva i postaje glatka što starije drvo postaje starije; to je primetno i na stabljikama. Sivozeleni listovi su naizmenično raspoređeni i prekriveni su finim dlačicama i čini se da je na donjoj strani listova svetlija nijansa zelene boje. Vrh (vrh listova) je zaobljen, dok je rub nazubljen. Tri vidljive žile na osnovi lista karakteristične su za ovo drvo; vrlo je uočljiva i lisna peteljka duga 2 mm.<br><br>Cvetovi se pojavljuju u razgranatim glavicama od početka leta do sredine jeseni (od oktobra do marta) i prečnika su oko 10-15 mm.<br><br>Plod sa 2 režnja ima prečnik ± 8 mm, zelene boje, a zrelim postaje crvenkastosmeđ. <br><br>U lišću i plodovima uživaju domaće zivotinje, kao i divlje životinje kao što su Kudu i Žirafa i puno ptica.<br><br>
<h3><strong>Grevia flava koriscenje</strong></h3>
Kora Grevia flava često se koristila za proizvodnju konopa. Plodovi se i dalje koriste za pravljenje rakije ili 'mampoera'. U slatkom voću obogaćenom vitaminom C možete uživati i dok je sirovo. Kaša se tradicionalno pripremala od sušenog voća nakon prerade u brašno. Drvo je tvrdo i sitnozrno i koristi se za štapove. Raniji lovci, poput zajednice San, izrađivali su lukove i strele od grana ove biljke.<br><br>
<h3><strong>Setva grevije flave</strong></h3>
Ova biljka će najbolje uspevati u dobro dreniranom zemljištu i na položaju punog sunca. Sasvim je sigurno da se sadi u blizini popločanih površina u domaćem vrtu, jer nema agresivan korijenski sistem. Zbog obilja cveća, može se uspešno koristiti kao žarište u bašti.<br><br>Biljka je prilično izdržljiva i može da izdrži mraz. Prekomerno zalivanje treba izbegavati kada se postrojenje uspostavi.<br><br>Najbolji način razmnožavanja je semenjem. Izaberite sveže seme, očistite ga i osušite u dobro provetrenom senovitom prostoru. Potopite seme u vodu najmanje 24 sata, početna voda mora biti vruća. Posejte seme u ležišta za sadnice i pokrijte ga oko 5 mm duboko; kao medijum za rast koristite samo rečni pesak. Stavite tacne u toplo zaštićeno mesto. Ne dozvolite da se rastni medijum isuši. Za uspešno klijanje potrebno je održavati konstantan nivo vlage. Klijavost semena je obično nedosledna, primećena je stopa uspešnosti od oko 50–70%. Sadnice se mogu saditi u kontejnere kada dođu do faze 2 lista.