Beli Tartuf Micelijum...
Cena
17,00 €
SKU: P 401 W
Seeds Gallery Com,
5/
5
<h2><strong>Beli Tartuf Micelijum (Tuber magnatum)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 30 ili 50 ml.</strong></span></h2>
<p><b>Italijanski tartuf</b><span> ili </span><b>italijanska gomoljača</b><span>, </span><i>Tuber magnatum</i><span> je vrlo jestiva gljiva. Naš najrasprostranjeniji tartuf je najčešći i na kontinentu i na </span>Mediteranu<span>.</span></p>
<h2><span class="mw-headline">Oblik</span></h2>
<p>Većinom u obliku kvrgavog krompira,1,5-6-[9] cm dužine,1-4-[6] cm širine,1-5cm visine;rjeđe kuglast, no i tada grbav, s usjecima i žljebovima, s jamama pa i parcijalno spljoštenim slojevima, kao komad stijene. Površina bez bubuljica, eventualno malo brašnasto hrapava.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Peridija</span></h2>
<p>Spolja je kožnatoblijede boje, kao svijetla kafa, starija i s nešto jačom primjesom. Iznutra bijela, tanka, oko 0,5mm, jače izražena i šira s donje strane.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Gleba</span></h2>
<p>[meso unutra kojega se razvija himenij]po cijeloj unutrašnjosti prošarana bijelim venama, a masa kroz koju se vijugavo ili labirintno vene granaju u početku je sivkastobijela, zatim siva, sasvim zrela tamno purpurnočokoladna i gotovop crna. Tvrda, teška, s jakim no ugodnim ukusomi mirisom na bijeli luk.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Mikroskopija</span></h2>
<p>Spore tamno sepijasmeđe, široko eliptične do gotovo okrugle, načičkane cilindričnim, 4-7/1-1,5 mi, iglicama, po vrhu povezanim jednim prozirnim velom, tako da se promjer cijele spore povećava za dvije dužine iglica i, zajedno s njima, iznosi: 33-52/32-45 mi. Jezgra je mrežasto granulirana, a pojedine pločice su duge 6-10mi. Spore su veće što ih je manje u ascusu, od jedne jedine do dvije ili tri. Asci izodijametrični ili ovoidni s uglastim stranama, 80-127/60-85 mi.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Stanište i rasprostranjenost</span></h2>
<p>Naš najrasprostranjeniji i najčešći tartuf, i na kontinentu ili na Mediteranu. Raste jedan nedaleko od drugoga,8-18cm pod površinom zemlje, u mikorizi s raznim listopadnim drvećem, najradije pak u hrastovi-grabovim šumama, prorijeđenim i svjetlijim, te duž potoka i rječica sa bagremima, johama i topolama. Pokazatelji su mu duguljasti smeđecrveni hruštevi, koji u gomilama vrve iznad gljive.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Doba sazrijevanja</span></h2>
<p>[XI] I-VI, no mogu se naći, jer dugo rastu i teže se kvare, i u drugo doba godine.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Jestivost</span></h2>
<p>Visoko cijenjena gljiva, osobiti prikladna za umake, za punjenje mesa ili ribe te kao prilog. Sama za sebe je prejaka. Po kuvanju miris bijelog luka, iako slabiji, ostaje, a pridružuje mu se još jedna specifična aroma na parfem.</p>
<h2><span></span><span class="mw-headline">Slične vrste</span></h2>
<p>Ima mnogo podzemnih vrsta gljiva koje ne samo da nisu tartufi, nego čak ni <i>Ascomyceti</i>. Glatke površine, bez bubuljica i sličnih boja, najbliži je prošupljeni tartuf, <i>Tuber excavatum Vitt</i>. Dosta čest kod nas, takođe ukusan, mikroskopski se razlikuje najlakše po manje-više centriranoj komorastoj šupljini unutar glebe, te po mirisu na druge začine, ne na bijeli luk. Spore su mu u prosjeku manje,30-40/22-33mi. Po boji, obliku, pa i mirisu na bijeli lik, slična je i lažna gomoljača, lažni tartuf, <i>Tuber macrosporum</i>, no ona ima bubuljičastu površinu i još veće spore:do 80/60 mi. Istarski ili perigordski tartuf, <i>Tuber melanosporum</i> najcjenjeniji od svih tartufa, uspijeva takođe širom bivše Jugoslavije, ne samo u Istri(što bi se moglo zaključiti po imenu), no zapravo nema slličnosti:boje je crveno smeđe, pa crne, a pokriven je četvero do šesterostranim piramidalnim bubuljicama, širokim do pola mm. Iglice spora su maksimalno 3 mi duge.</p>
<p><strong><span>Metoda gajenja:</span></strong></p>
<p><span>Povoljno vreme za sadnju micelijuma " Crni Tartuf " od maja do avgusta.</span></p>
<p><span>1. Pod mladim listopadnim drvetom (hrast, bukva, orah) iskopati rupu sa precnikom od 10 cm i dubinom od 15 cm, odmah u blizini drveta na obodu. Oko jednog drveta mozete napraviti i 5 do deset rupa.</span></p>
<p><span>2. Rupu do polovine dubine treba napuniti unapred pripremljenim kompostom sa visokim sadržajem treseta, zatim raspoređivati komade micelija u rupu – rupe (ukoliko sejete vise), 1 pakovanje za jednu rupu. Pokrijte rupu sa kompostom do ivice.</span></p>
<p><span>3. Zaliti sa 1 litrom vode lagano. Takođe, navlažite zemljište oko rupe, sa puno vise vode - najmanje 1 kantica po rupi. </span>Zemljiste I rupe gde ste posejali ne bi trebalo da se osuši. Pokrivajte rupu – rupe slojem mahovine, liscem, granama.</p>
<p>4. Zimi bi trebalo da je mesto gde je crni tartuf posejan da se pokrije listovima ili slamom. Crni tartuf raste na dubini od 25-30 cm i obično se nalazi u grupama od 5-7 komada.</p>
<p><strong>Rod</strong></p>
<p>25-30 godina.</p>
<p><strong>Produktivnost</strong></p>
<p>Obično je žetva 7-10 gljiva po sezoni od jednog drveta I jedne rupe. <span>Od prve zetve mozete ocekivati 350 do 500 grama tartufa. A po kvadratnom metru 3,5 do 4,5 kilograma.</span></p>
<h2><strong>Sinonimi: Tuber magnatum</strong></h2><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
P 401 W 15ml
