Zadnje Porudzbine

  •  
    David, Mont-sur-Rolle, Switzerland
  •  
    Ümit, Hannover , Germany
  •  
    Adrian, Ingolstadt, Germany
  •  
    Arno, Ehrenkirchen, Germany
  •  
    Arkaitz, Igorre, Spain
  •  
    Jennifer, Méru, France
  •  
    Léo, Athée, France
  •  
    asmina, les ulis , France
  •  
    CORINNE, NOTRE DAME DE LONDRES, France
  •  
    Σάββας, ΚΙΛΚΙΣ, Greece
  •  
    Alex, GORDONA, Italy
  •  
    Sonia, Minervino di Lecce, Italy
  • Kenji, Nishitokyo-shi, Japan
  •  
    Nick, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Stef, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Lasse, 2900, Norway
  •  
    Grzegorz, Tuchom, Poland
  •  
    ionescu, valu lui traian, Romania
  •  
    Tanja, Beograd, Serbia
  •  
    Alaa, Alwajh, Saudi Arabia
  •  
    Tommy, Anderslöv, Sweden
  •  
    Tommy , Sundsvall , Sweden
  •  
    Lillemor, Glanshammar, Sweden
  •  
    Lucianne, Gävle, Sweden
  •  
    Henrik, Åkarp, Sweden
  •  
    Rok, Svinjsko 20, Slovenia
  •  
    Dušan, KRAVANY NAD DUNAJOM, Slovakia
  •  
    Gisela, Paradise, United States
  •  
    Gabrielle , Scottsdale, United States
  •  
    Pete, Cleves, United States

Porodica cvekle

Trenutno postoji 22 proizvoda.

Prikazuju se 1-12 od 22 stavki
Cvekla 1000 Semena 'Egipatska'

Cvekla 1400 Semena 'Egipatska'

Cena 8,00 € SKU: VE 230 (20g)
,
5/ 5
<div> <h2><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><em><strong>Cvekla Seme 'Egipatska'</strong></em></span></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong><span style="font-size: 14pt;">Cena je za pakovanje od 1400 semena (20g).</span></strong></span></h2> <div>Cvekla (Beta vulgaris) spada u korenasto povrće. To je dvogodišnja biljka iz familije Chenopodiaceae. Za ishranu i preradu koriste se zadebljali korenovi raznih sorti cvekle. Koren cvekle je građen tako da se naizmenično smenjuju oplutalo tkivo i parenhim sa prstenovima ksilema i floema. U zavisnosti od ekoloških uslova pojedini elementi se mogu jače ili slabije razviti. Tako se u zemlji sa dosta vlage dobro razvija parenhimsko tkivo a slabije sprovodni elementi drvenastog dela.</div> <div>Cvekla se po obliku korena deli na tri grupe i to:</div> <div>• loptasti tip (bordo, eklipsa),</div> <div>• elipsasti (egipatska) i</div> <div>• izduženi (Formanova).</div> <div>Najbolja je egipatska pljosnata (elipsasta) sa korenom skoro iznad zemlje.</div> <div>Iz osnovne biljke, kojoj je pradomovina obala Sredozemnog mora proizašle su mnoge kulturne sorte repe. Iz početnog tankog korena, dugogodišnjim uzgajanjem dobijen je gomoljasti podzemni deo biljke.</div> <div>Tabela 1. Osnovne karakteristike nekih sorti cvekle.</div> <div> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Sorta</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Koren-oblik</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Koren-boja mesa</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Dužina vegetacije</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Namena</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;"><strong><em>Egipatska</em></strong></span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;"><em><strong>Pogačast</strong></em></span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;"><em><strong>Crvene</strong></em></span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;"><em><strong>Rana</strong></em></span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;"><em><strong>Univerzalna</strong></em></span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Detroitska</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Bicor</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Dweringa</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Erfurska</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Cilindričan</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Kasna</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Sveža</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Bordo</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno ljubičasta</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Ruby queen</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Ruby detroit</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Nero detroit</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Cylindra</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Cilindričan</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Kasna</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span><br /><br /></td> </tr> </tbody> </table> </div> <div> <h3>PROIZVODNJA CVEKLE</h3> <p>U zapadnoj Evropi se godišnje proizvede više od 200.000 tona cvekle (Beta vulgaris L. ssp. Vulgaris, Chenopodiaceae), od čega se 90% konzumira kao povrće, dok se preostali deo prerađuje u sok i prehrambenu boju (Schieber et al., 2001).<br />Najbolje prinose cvekla daje na plodnim, dubokim zemljištima, bogatim organskim materijama. Pogodna su aluvijalna zemljišta i černozem, dok na teškim, zbijenim zemljištima prisutna je pojava deformacije korena, slabiji prinos i pogoršan kvalitet. Cvekla je osetljiva i na reakciju zemljišta, najviše joj odgovara pH 6,5-7,0. Na kiselim zemljištima prinos je mali, a kvalitet pogoršan (Lazić i sar., 1998).<br />Obrada zemljišta za prolećnu setvu započinje dubokim oranjem u jesen i prolećnom obradom sa predsetvenom pripremom u proleće. Za letnju setvu obrada je plitka i istovremena sa predsetvenom pripremom. Ova obrada se obavlja odmah po skidanju prvog useva.<br />Koren cvekle je kvalitetan ako je njegovo formiranje ravnomerno, ako nema zastoja ili poremećaja u razvoju. S toga je neophodno da hraniva budu u lako pristupačnoj formi i u dovoljnim količinama. U grupi korenastih kultura cvekla ima najveće zahteve prema hranivima, ali visoke količine azota povećavaju sadržaj NO3. Cvekla zahteva puno kalijuma. Na nekim zemljištima dolazi do izvesnih poremećaja u razvoju cvekle usled nedostatka bora, naročito ako je godina sa malo padavina. Ti nedostaci manifestuju se pojavom crnih pega na listu i korenu.</p> <p>Cvekla se može proizvesti na dva načina: direktnom setvom i iz rasada. Najčešće se primenjuje direktna setva, dok se rasad koristi samo za ranu prolećnu proizvodnju.<br />Setva se obavlja u dva osnovna roka, prolećnom i letnjem. Prolećna setva namenjena je za tzv. zelenu pijacu i uglavnom se primenjuje u baštenskoj proizvodnji, a nešto ređe na većim površinama. Optimalni rok za prolećnu setvu je prva dekada aprila. Letnja setva obavlja se nakon skidanja prethodnih useva, a optimalan agrotehnički rok je 1-15 jula.<br />Ubiranje (vađenje) cvekle se obavlja u fazi obrazovanog zadebljalog korena (prečnik 4-5 cm) i to postepeno ili za industrijsku preradu jednokratno, a pre nastupa jačih mrazeva. Vađenje može biti ručno ili mehanizovano. Koren cvekle se dobro čuva u podrumu, trapu, spremištu pri temperaturi od 0-2oC i značajna je hrana u toku zime i ranog proleća (Lazić i sar., 1998).</p> <h3>HEMIJSKI SASTAV</h3> <p>Koren cvekle je bogat ugljenim hidratima, posebno saharozom. Sadržaj proteina nije izražen ali su zastupljene najznačajnije aminokiseline. Sadrži betaine značajne za sintezu holina u čovečjem organizmu. Ističe se bogatstvo mineralnih materija, posebno Fe, K, Mn, Zn. Takođe je bogata folatima, rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima i antioskidantima. (www.wikepedia.org).<br />Ugljeni hidrati su posle vode najzastupljeniji sastojci namirnica biljnog porekla. Čine 80% suve materije voća i povrća te predstavljaju važan izvor energije i rezervnu hranu organizma. Svi ugljeni hidrati se dele na monosaharide ili proste šećere, oligosaharide – koji se sastoje od dva ili više monosaharida i polisaharide čiji se molekuli sastoje od mnogo molekula monosaharida.<br />Monosaharidi se prema broju ugljenikovih i kiseonikovih atoma dele na trioze, tetroze, pentoze, heksoze itd. Od šestočlanih monosaharida u ljudskom organizmu se mogu naći: glukoza (grožđani šećer) kao najvažniji monosaharid, fruktoza (voćni šećer), galaktoza i manoza.<br />Od oligosaharida sa stanovišta ishrane, najbitniji su disaharidi: maltoza, laktoza saharoza i celobioza.</p> <p>Tabela 2. Sadržaj šećera (Rodríguez-Sevilla et al., 1999):</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Šećer</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">g/100g sirovine</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Fruktoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">0,127</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Glukoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">0,488</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Saharoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">6,68</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Ukupni šećeri</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">7,14-7,30</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>Od polisaharida najvažniji su skrob koji se kao rezerva ugljenih hidrata nalazi u biljkama (zrna žitarica, krtole, podzemna stabla, korenje i sl.) i glikogen (životinjski skrob) koji se kao rezerva nalazi u animalnim, pa i u ljudskim ćelijama. Sa fiziološkog aspekta, bitno je napomenuti da u polisaharide spadaju i celuloza, hemiceluloza, agar-agar kao i mnogi drugi.<br />Dijetetska vlakna (DV) se sastoje od biljnih jestivih polisaharida, lignina i srodnih supstanci rezistentnih na varenje osnovnim enzimima ljudskog digestivnog trakta. Dijetetska vlakna obuhvataju sve nesvarljive polisaharide, kao i voskove i lignin.<br />Uz nova saznanja i proširenu listu DV, odbor naučnika American Association of Cereal Chemist (AACC) dozvolio je novu definiciju DV. Definicija uključuje nekoliko komponenata, koje prema AOAC metodi ne pripadaju DV, a koje pokazuju slične fiziološke efekte. Dozvoljena AACC definicija glasi: DV su jestivi delovi biljaka ili analogni ugljeni hidrati koji su rezistentni na varenje i apsorpciju u tankom crevu čoveka, sa komplektnom ili delimičnom fermentacijom u debelom crevu. DV obuhvataju polisaharide, oligosaharide, lignin i srodne biljne supstance. DV pokazuju pozitivna fiziološka dejstva kao što su laksacija, i/ili smanjenje holesterola u krvi, i/ili smanjenje glukoze u krvi. Komponente koje su definisane ovom definicijom su celuloza, hemiceluloza, lignin, inulin, gume, modifikovana celuloza, sluzi, oligosaharidi, pektini, voskovi, kutin i suberin.</p> <p>Tabela 3. Sadržaj dijetetskih vlakana u cvekli (Vollendorf &amp; Marlett, 1993)</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Sveža cvekla</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SM (%)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">12,3</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">TDF (AOAC metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,5</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">TDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,1</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">IDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">1,4</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">0,7</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Kuvana cvekla (Uppsala metod)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SDF</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Hemiceluloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,3</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Pektin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">3,6</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">IDF</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Hemoceluloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">4,2</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Celuloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">5,7</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Pektin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">1,5</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Lignin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>TDF (Total Dietary Fibre) – ukupna rastvorljiva vlakna<br />SDF (Soluble Dietary Fibre) – rastvorljiva vlakna<br />IDF (Insoluble Dietary Fibre) – nerastvorljiva vlaka</p> <p>Sadržaj ukupnih ugljenih hidrata je 6,9g/100g sveže cvekle.</p> <p>Tabela 4. Nutritivni sastav cvekle*</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Nutritivne komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">Sadržaj</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Makro komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Energetska vrednost (kJ)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">141</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Slobodni ugljeni hidrati (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masti (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni proteini (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ugljeno-hidratne komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne organske kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Skrob (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni šećeri (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,8</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Saharoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Fruktoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupna vlakna (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">2,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vlakna liposolubilna (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Polisaharidi, ne-celulozni, hidroslubilni (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,3</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Glukoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masti</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masne kiseline</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne zasićene masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne, monozasićene cis masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne, polizasićene masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masne kiseline 18:2 cis, cis n-6</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">(linolna kiselina) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">131</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masne kiseline 18:3, n-3</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">(α-linolna kiselina) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">22</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni steroli (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">17,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Minerali</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Natrijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">40,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Soli (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">101,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Kalijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">450,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Magnezijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">20,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Kalcijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">14,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Fosfor (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">40,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Gvožđe (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Cink (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Jod (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Selen (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,4</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamini</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;"> </span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin A (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,6</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin E (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin K (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">3,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin C (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">10,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Folna kiselina (HPLC) (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">150,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Niacin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,4</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Riboflavin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,05</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Tiamin (B1) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,03</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Piridoksin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,05</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Karotenoidi (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">11,4</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>* Vrednosti se odnose na 100g sirove cvekle</p> <p>Mineralne materije su neophodne za održavanje života i izgradnju svakog organizma te s toga predstavljaju veoma bitan sastojak svake namirnice. Voće i povrće se smatra veoma bogatim izvorom ovih korisnih materija (0,3-2%), što im uz bogat vitaminski sastav daje posebnu fiziološku vrednost. Sastav mineralnih materija voća i povrća čine pre svega metali: K, Ca, Na, Mg, Fe, Mn, Al, zatim u manjoj meri: Cu, Zn, Mo, Co i još neki oligoelementi kao i nemetali: S, P, Si, Cl, B, F. Pored navedenih „korisnih“ metala i nemetala, u sastav mineralnih materija voća i povrća ulaze i tzv. toksični metali (Pb, As, Cd i Hg), koji u namirnice mogu dospeti preko sredstava za zaštitu bilja, u toku tehnološkog procesa prerade i zbog reakcije sadržaja sa neispravnom ambalažom. Maksimalno dozvoljena koncetracija toksičnih metala je regulisana zakonskim procesima.<br />Sadržaj mineralnih materija u svežoj cvekle je 627,3 mg/100g, najviše su zastupljeni natrijum, kalijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe, fosfor, cink, jod i selen.<br />Vitamini su organska jedinjenja koja ljudski organizam ne sintetiše a koja su neophodna za održavanje života. Nemaju gradivnu niti energetsku ulogu, ali učestvuju u pretvaranju energije i regulaciji metabolizma strukturnih jedinjenja. Vitamini su veoma važni sastojci voća i povrća i u kombinaciji sa mineralnim materijama čine ove namirnice fiziološki veoma vrednim. Zadatak svakog tehnološkog procesa je da ih sačuva u najvećoj mogućoj meri. Prema rastvorljivosti, vitamini se dele u dve grupe: rastvorljivi u vodi (hidrosolubilni) i rastvorljivi u mastima (liposolubilni). Vitamini koji se najčešće nalaze u voću i povrću su: vitamin C (L-askorbinska kiselina), vitamin A (β-karoten), B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B6 (piridoksin), B3 (pantotenska kiselina), H (biotin), PP (nikotinska kiselina), D, E itd.<br />Cvekla sadrži vitamin C u korenu (10 mg/100g), dok je nadzemni deo odličan izvor vitamina A, sadrži još vitamin E, K, B1, B2 i B6.<br />Sadržaj ukupnih vitamina je 13,7914 mg/100g sveže cvekle.</p> <p>Lipidi su organska jedinjenja čija karakteristika je da se rastvaraju u organskim rastvaračima. U analitici životnih namirnica, pod pojmom lipidi se podrazumevaju sve materije koje se iz nekog materijala ekstrahuju bezvodnim etrom, a koje posle jednočasovnog sušenja u sušnici ne ispare (Vračar, 2001). Ekstrakt lipida sadrži masti i druge slične supstance (voskovi, složeni lipidi, slobodne masne kiseline, steroli, vitamin, eterična ulja, plastidni pigmenti i sl.). Kod većine namirnica sadržaj lipida praktično odgovara sadržaju masti s obzirom na neznatan sadržaj pratećih sličnih supstanci. Na osnovu sadržaja masti namirnica ocenjuje se njihova energetska vrednost. Izuzev semena i nekih plodova koji sadrže znatne količine masti, namirnice biljnog porekla koje se koriste u ishrani, sadrže malu količinu masti (0,1-1%).<br />Sadržaj lipida je 0,1 g/100g sveže cvekle.<br />Proteini su visokomolekularna, kompleksna organska jedinjenja, sastavljena od velikog broja aminokiselina i predstavljaju najvažniji sastojak žive materije. Aminokiseline delimo na esencijalne (organizam ih ne može sintetisati) i neesencijalne (organizam ih sintetiše). Biološka vrednost namirnice se ceni po sadržaju esencijalnih aminokiselina. Fiziološka uloga im je pre svega gradivna. Ako u ishrani nedostaje samo jedna aminokiselina, sinteza proteina je onemogućena. Najčešće se određuje ukupan sadržaj proteina, a samo u nekim slučajevima sadržaj pojedinih proteina.<br />Sadržaj proteina u svežoj cvekli je 1,0g/100g</p> <h3>FENOLNA JEDINJENJA</h3> <p>Poznato je da fenolna jedinjenja imaju višestruko biološko delovanje, uključjući antioksidativnu aktivnost. Sirovi ekstrakti voća, povrća, začina, cerealija i drugih biljnih materijala bogatih fenolima su od posebnog značaja za prehrambenu industriju pošto usporavaju oksidativnu degradaciju lipida i na taj način poboljšavaju kvalitet i nuritivnu vrednost hrane. S obzirom da je trend u prehrambenoj industriji i nauci usmeren ka funkcionalnoj hrani sa specijalnim zdravstvenim efektima, takođe, raste zainteresovanost istraživača, proizvođača hrane i potrošača prema antioksidativnim sastojcima biljnog porekla u održavanju zdravlja i zaštiti od koronarnih oboljenja i kancera (Kähkönen et al., 1999).<br />Ekstrakti cvekle i pokožice cvekle u polarnim rastvaračima, pokazuju relativno veliku antioksidativnu aktivnost u poređenju sa ostalim povrćem (Vinson et al., 1998; Kähkönen et al., 1999; Miller et al., 2000). Na osnovu antioksidativne aktivnosti, cvekla se nalazi među prvih 10 vrsta povrća (Kähkönen et al., 1999; Vilson et al., 1998; Cao et al., 1996); prema Vilson et al. (1998), na osnovu sadržaja ukupnih fenola u suvoj materiji, cvekla zauzima prvo mesto, dok na osnovu ukupnog fenolnog antioksidativnog indexa (PAOXI) po suvoj materiji zauzima deseto mesto (od 23 ispitane vrste povrća).<br />Najveća koncentracija fenolnih jedinjenja u cvekli je između tkiva korteksa i ljuske (50 % ukupnih fenola), dok koncentracija preostalih fenola opada prema središtu korena (Friedman, 1997; Kujala et al., 2000). Fenolna jedinjenja u ljusci cvekle čine L-triptofan, p-kumarinska i ferulna kiselina, kao i ciklodopa glukozid derivati (Kujala et al., 2001).</p> <p>Sadržaj polifenola se obično određuje metodom Folin-Ciocalteau (FC) (Waterhouse, 2001). Istraživanja Čanadanović-Brunet i sar. (2007) pokazala su da je u ekstraktu sadržaj polifenola identifikovanih visokopritisnom tečnom hromatografijom (HPLC) bio niži od sadržaja određenog Folin-Ciocalteau metodom. Razlog tome je što upotrebom metode po Folin-Ciocalteau dolazi do smetnji koje mogu uzrokovati šećeri ili askorbati .</p> <h3>BOJENE MATERIJE CVEKLE</h3> <p>Jedan od najvažnijih zadataka pri preradi povrća jeste očuvanje prirodne boje. Na osnovu boje, potrošač bira određeni proizvod, a tek kasnije taj odabir utiče na ostale osobine proizvoda.<br />Većina hrane danas se u manjoj ili većoj meri prerađuje u prehrambenoj industriji i proizvođači imaju potrebu da očuvaju u što većoj meri boju koja se može promeniti prilikom proizvodnje ili da ih oboje prirodnim ili sintetskim bojama. U tom slučaju proizvodi mogu biti neprirodno obojeni i vizuelno neprihvatljivi.<br />Prirodna boja voća i povrća menja se pod uticajima enzimatskih i neezimatskih reakcija koje su uslovljene nizom faktora (pH, temperature, vrste enzima, kiseonik, supstrat, metali itd.).<br />Bojene materije voća i povrća dele se na dve grupe: nerastvorljive i rastvorljive u vodi i u ćelijskom soku.</p> <p>Nerastvorljivi pigmenti (plastidi), vezani su za organele biljnih ćelija, ne rastvaraju se u vodi, odnosno soku iz vakuola. Nerastvorljivi pigmenti su hlorofil i karotenoidi. Sirovina koja kao dominantne pigmente sadrži plastidne pigmente (breskva, mrkva, kajsija), ne može se koristiti za proizvodnju bistrih sokova jer je nemoguće postići karakterističnu boju sirovine.<br />Rastvorljivi pigmenti se nalaze u vakuolama biljnih ćelija, a kod prerade voća i povrća prelaze u tečnu fazu (sok) kao rastvor. U tu grupu biljnih materija spadaju flavonoidi i betalaini.<br />Flavonoidi su žuti, narandžasti, crveni i plavi pigmenti. Oni su odgovorni za intezivnu boju brojnog povrća, cveća i voća.<br />Flavonoidi se nalaze u ćelijama pokožice (grožđe, šljiva) ili u samom mesu (malina, ribizle, maline, borovnice, cvekle). Sva jedinjenja flavonoida sadrže flavansku strukturu i lako se izdvajaju iz vakuola razgradnjom tonoplasta. U industrijskoj preradi voća i povrća ova jedinjenja imaju višestruku ulogu; to su prirodne obojene komponente, prekursori neenzimatskog tamnjenja i jedinjenja koja mogu da izazovu pojavu taloga u sokovima, koncentratima sokova i sirupima.<br />Antocijani imaju dugu istoriju u ljudskoj ishrani. Antocijani i drugi flavanoidi su privukli veliku pažnju jer imaju lekovita svojstva.</p> <p>Antocijani uglavnom asociraju na voće, ali ih ima i u povrću, cveću, lišću, delovima biljaka. U toku prerade gube se antocijani, koji su odlika svežeg voća, pa postoji potreba da se gotovim proizvodima dodaju ekstrakti antocijana kako bi se korigovala senzorska svojstva gotovih proizvoda.<br />Slobodni radikali i reaktivna oksidaciona sredstva izazivaju poremećaje u ljudskom organizmu koji mogu da dovedu do pojave kancera, oštećenja krvnih sudova i arteroskleroze. Studije pokazuju da flavonoidi (antocijani) i srodni polifenoli doprinose antioksidativnoj aktivnosti unutar organizma, a nalaze se u većini voća i povrća. Istraživanja su potvrdila da antocijani nisu samo netoksični i nemutageni, nego imaju i lekovita svojstva (Einbond, 1996).</p> </div> </div>
VE 230 (20g)
Cvekla 1000 Semena 'Egipatska'

Seme Cvekle Rainbow – Duga

Seme cvekle duginih boja...

Cena 2,00 € SKU: VE 223
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Seme cvekle duginih boja Rainbow</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 55+- (1g) Semena.</strong></span></h2> <p>Vizuelno zapanjujuća mešavina pet sorti cvekle sa izvanrednim kontrastnim spoljašnjim kožama, mesom, stabljikama i lišćem! Svaka sorta ima slatkast ukus i može se uživati u zrelim korenima preko celog leta. </p> <p>Ukusna bez obzira da li se jede kuvana, hladna ili καο zimnica, može se čak i sirova narezati u salate za jos lepsi izgled. Pokušajte da skuvate njeno lisce lišće kao alternativu špinatu ili blitvi.</p> <p>Visina: 30cm (12in).</p> <p>Širina: 15cm (6in).</p> </body> </html>
VE 223 (1g)
Seme Cvekle Rainbow – Duga
Cvekla Seme 'Egipatska'

Cvekla Seme 'Egipatska' 100...

Cena 1,15 € SKU: VE 230
,
5/ 5
<div> <h2><span style="font-size: 14pt;" class=""><strong>Cvekla Seme 'Egipatska' 100 semena<br></strong></span></h2> <h3><span style="color: #ff0000; font-size: 14pt;"><strong>Cena je za pakovanje od<strong> 100 </strong>semena.</strong></span></h3> <div>Cvekla (Beta vulgaris) spada u korenasto povrće. To je dvogodišnja biljka iz familije Chenopodiaceae. Za ishranu i preradu koriste se zadebljali korenovi raznih sorti cvekle. Koren cvekle je građen tako da se naizmenično smenjuju oplutalo tkivo i parenhim sa prstenovima ksilema i floema. U zavisnosti od ekoloških uslova pojedini elementi se mogu jače ili slabije razviti. Tako se u zemlji sa dosta vlage dobro razvija parenhimsko tkivo a slabije sprovodni elementi drvenastog dela.</div> <div>Cvekla se po obliku korena deli na tri grupe i to:</div> <div>• loptasti tip (bordo, eklipsa),</div> <div>• elipsasti (egipatska) i</div> <div>• izduženi (Formanova).</div> <div>Najbolja je egipatska pljosnata (elipsasta) sa korenom skoro iznad zemlje.</div> <div>Iz osnovne biljke, kojoj je pradomovina obala Sredozemnog mora proizašle su mnoge kulturne sorte repe. Iz početnog tankog korena, dugogodišnjim uzgajanjem dobijen je gomoljasti podzemni deo biljke.</div> <div>Tabela 1. Osnovne karakteristike nekih sorti cvekle.</div> <div> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Sorta</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Koren-oblik</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Koren-boja mesa</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Dužina vegetacije</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Namena</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;"><strong><em>Egipatska</em></strong></span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;"><em><strong>Pogačast</strong></em></span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;"><em><strong>Crvene</strong></em></span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;"><em><strong>Rana</strong></em></span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;"><em><strong>Univerzalna</strong></em></span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Detroitska</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Bicor</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Dweringa</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Erfurska</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Cilindričan</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Kasna</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Sveža</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Bordo</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno ljubičasta</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Ruby queen</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okruglast</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Industrija</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Ruby detroit</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Nero detroit</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Okrugla</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Srednje rana</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span></td> </tr> <tr> <td width="116"><span style="color: #008000;">Cylindra</span></td> <td width="146"><span style="color: #008000;">Cilindričan</span></td> <td width="188"><span style="color: #008000;">Tamno crvena</span></td> <td width="152"><span style="color: #008000;">Kasna</span></td> <td width="108"><span style="color: #008000;">Univerzalna</span><br><br></td> </tr> </tbody> </table> </div> <div> <h3>PROIZVODNJA CVEKLE</h3> <p>U zapadnoj Evropi se godišnje proizvede više od 200.000 tona cvekle (Beta vulgaris L. ssp. Vulgaris, Chenopodiaceae), od čega se 90% konzumira kao povrće, dok se preostali deo prerađuje u sok i prehrambenu boju (Schieber et al., 2001).<br>Najbolje prinose cvekla daje na plodnim, dubokim zemljištima, bogatim organskim materijama. Pogodna su aluvijalna zemljišta i černozem, dok na teškim, zbijenim zemljištima prisutna je pojava deformacije korena, slabiji prinos i pogoršan kvalitet. Cvekla je osetljiva i na reakciju zemljišta, najviše joj odgovara pH 6,5-7,0. Na kiselim zemljištima prinos je mali, a kvalitet pogoršan (Lazić i sar., 1998).<br>Obrada zemljišta za prolećnu setvu započinje dubokim oranjem u jesen i prolećnom obradom sa predsetvenom pripremom u proleće. Za letnju setvu obrada je plitka i istovremena sa predsetvenom pripremom. Ova obrada se obavlja odmah po skidanju prvog useva.<br>Koren cvekle je kvalitetan ako je njegovo formiranje ravnomerno, ako nema zastoja ili poremećaja u razvoju. S toga je neophodno da hraniva budu u lako pristupačnoj formi i u dovoljnim količinama. U grupi korenastih kultura cvekla ima najveće zahteve prema hranivima, ali visoke količine azota povećavaju sadržaj NO3. Cvekla zahteva puno kalijuma. Na nekim zemljištima dolazi do izvesnih poremećaja u razvoju cvekle usled nedostatka bora, naročito ako je godina sa malo padavina. Ti nedostaci manifestuju se pojavom crnih pega na listu i korenu.</p> <p>Cvekla se može proizvesti na dva načina: direktnom setvom i iz rasada. Najčešće se primenjuje direktna setva, dok se rasad koristi samo za ranu prolećnu proizvodnju.<br>Setva se obavlja u dva osnovna roka, prolećnom i letnjem. Prolećna setva namenjena je za tzv. zelenu pijacu i uglavnom se primenjuje u baštenskoj proizvodnji, a nešto ređe na većim površinama. Optimalni rok za prolećnu setvu je prva dekada aprila. Letnja setva obavlja se nakon skidanja prethodnih useva, a optimalan agrotehnički rok je 1-15 jula.<br>Ubiranje (vađenje) cvekle se obavlja u fazi obrazovanog zadebljalog korena (prečnik 4-5 cm) i to postepeno ili za industrijsku preradu jednokratno, a pre nastupa jačih mrazeva. Vađenje može biti ručno ili mehanizovano. Koren cvekle se dobro čuva u podrumu, trapu, spremištu pri temperaturi od 0-2oC i značajna je hrana u toku zime i ranog proleća (Lazić i sar., 1998).</p> <h3>HEMIJSKI SASTAV</h3> <p>Koren cvekle je bogat ugljenim hidratima, posebno saharozom. Sadržaj proteina nije izražen ali su zastupljene najznačajnije aminokiseline. Sadrži betaine značajne za sintezu holina u čovečjem organizmu. Ističe se bogatstvo mineralnih materija, posebno Fe, K, Mn, Zn. Takođe je bogata folatima, rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima i antioskidantima. (www.wikepedia.org).<br>Ugljeni hidrati su posle vode najzastupljeniji sastojci namirnica biljnog porekla. Čine 80% suve materije voća i povrća te predstavljaju važan izvor energije i rezervnu hranu organizma. Svi ugljeni hidrati se dele na monosaharide ili proste šećere, oligosaharide – koji se sastoje od dva ili više monosaharida i polisaharide čiji se molekuli sastoje od mnogo molekula monosaharida.<br>Monosaharidi se prema broju ugljenikovih i kiseonikovih atoma dele na trioze, tetroze, pentoze, heksoze itd. Od šestočlanih monosaharida u ljudskom organizmu se mogu naći: glukoza (grožđani šećer) kao najvažniji monosaharid, fruktoza (voćni šećer), galaktoza i manoza.<br>Od oligosaharida sa stanovišta ishrane, najbitniji su disaharidi: maltoza, laktoza saharoza i celobioza.</p> <p>Tabela 2. Sadržaj šećera (Rodríguez-Sevilla et al., 1999):</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Šećer</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">g/100g sirovine</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Fruktoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">0,127</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Glukoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">0,488</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Saharoza</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">6,68</span></td> </tr> <tr> <td width="158"><span style="color: #008000;">Ukupni šećeri</span></td> <td width="144"><span style="color: #008000;">7,14-7,30</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>Od polisaharida najvažniji su skrob koji se kao rezerva ugljenih hidrata nalazi u biljkama (zrna žitarica, krtole, podzemna stabla, korenje i sl.) i glikogen (životinjski skrob) koji se kao rezerva nalazi u animalnim, pa i u ljudskim ćelijama. Sa fiziološkog aspekta, bitno je napomenuti da u polisaharide spadaju i celuloza, hemiceluloza, agar-agar kao i mnogi drugi.<br>Dijetetska vlakna (DV) se sastoje od biljnih jestivih polisaharida, lignina i srodnih supstanci rezistentnih na varenje osnovnim enzimima ljudskog digestivnog trakta. Dijetetska vlakna obuhvataju sve nesvarljive polisaharide, kao i voskove i lignin.<br>Uz nova saznanja i proširenu listu DV, odbor naučnika American Association of Cereal Chemist (AACC) dozvolio je novu definiciju DV. Definicija uključuje nekoliko komponenata, koje prema AOAC metodi ne pripadaju DV, a koje pokazuju slične fiziološke efekte. Dozvoljena AACC definicija glasi: DV su jestivi delovi biljaka ili analogni ugljeni hidrati koji su rezistentni na varenje i apsorpciju u tankom crevu čoveka, sa komplektnom ili delimičnom fermentacijom u debelom crevu. DV obuhvataju polisaharide, oligosaharide, lignin i srodne biljne supstance. DV pokazuju pozitivna fiziološka dejstva kao što su laksacija, i/ili smanjenje holesterola u krvi, i/ili smanjenje glukoze u krvi. Komponente koje su definisane ovom definicijom su celuloza, hemiceluloza, lignin, inulin, gume, modifikovana celuloza, sluzi, oligosaharidi, pektini, voskovi, kutin i suberin.</p> <p>Tabela 3. Sadržaj dijetetskih vlakana u cvekli (Vollendorf &amp; Marlett, 1993)</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Sveža cvekla</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SM (%)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">12,3</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">TDF (AOAC metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,5</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">TDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,1</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">IDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">1,4</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SDF (Uppsala metod) (g/100g)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">0,7</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Kuvana cvekla (Uppsala metod)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">SDF</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Hemiceluloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">2,3</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Pektin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">3,6</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">IDF</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Hemoceluloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">4,2</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Celuloza (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">5,7</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Pektin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">1,5</span></td> </tr> <tr> <td width="251"><span style="color: #008000;">Lignin (g/100g SM)</span></td> <td width="99"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>TDF (Total Dietary Fibre) – ukupna rastvorljiva vlakna<br>SDF (Soluble Dietary Fibre) – rastvorljiva vlakna<br>IDF (Insoluble Dietary Fibre) – nerastvorljiva vlaka</p> <p>Sadržaj ukupnih ugljenih hidrata je 6,9g/100g sveže cvekle.</p> <p>Tabela 4. Nutritivni sastav cvekle*</p> <table cellspacing="0" cellpadding="3" border="2" align="center"> <tbody> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Nutritivne komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">Sadržaj</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Makro komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Energetska vrednost (kJ)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">141</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Slobodni ugljeni hidrati (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masti (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni proteini (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ugljeno-hidratne komponente</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne organske kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Skrob (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni šećeri (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,8</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Saharoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">6,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Fruktoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupna vlakna (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">2,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vlakna liposolubilna (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Polisaharidi, ne-celulozni, hidroslubilni (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,3</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Glukoza (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masti</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masne kiseline</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne zasićene masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne, monozasićene cis masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupne, polizasićene masne kiseline (g)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,2</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masne kiseline 18:2 cis, cis n-6</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">(linolna kiselina) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">131</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Masne kiseline 18:3, n-3</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">(α-linolna kiselina) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">22</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Ukupni steroli (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">17,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Minerali</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Natrijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">40,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Soli (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">101,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Kalijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">450,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Magnezijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">20,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Kalcijum (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">14,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Fosfor (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">40,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Gvožđe (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,9</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Cink (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,5</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Jod (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">1,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Selen (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,4</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamini</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&nbsp;</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin A (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,6</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin E (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">&lt; 0,1</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin K (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">3,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Vitamin C (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">10,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Folna kiselina (HPLC) (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">150,0</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Niacin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,4</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Riboflavin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,05</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Tiamin (B1) (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,03</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Piridoksin (mg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">0,05</span></td> </tr> <tr> <td width="405"><span style="color: #008000;">Karotenoidi (μg)</span></td> <td width="115"><span style="color: #008000;">11,4</span></td> </tr> </tbody> </table> <p>* Vrednosti se odnose na 100g sirove cvekle</p> <p>Mineralne materije su neophodne za održavanje života i izgradnju svakog organizma te s toga predstavljaju veoma bitan sastojak svake namirnice. Voće i povrće se smatra veoma bogatim izvorom ovih korisnih materija (0,3-2%), što im uz bogat vitaminski sastav daje posebnu fiziološku vrednost. Sastav mineralnih materija voća i povrća čine pre svega metali: K, Ca, Na, Mg, Fe, Mn, Al, zatim u manjoj meri: Cu, Zn, Mo, Co i još neki oligoelementi kao i nemetali: S, P, Si, Cl, B, F. Pored navedenih „korisnih“ metala i nemetala, u sastav mineralnih materija voća i povrća ulaze i tzv. toksični metali (Pb, As, Cd i Hg), koji u namirnice mogu dospeti preko sredstava za zaštitu bilja, u toku tehnološkog procesa prerade i zbog reakcije sadržaja sa neispravnom ambalažom. Maksimalno dozvoljena koncetracija toksičnih metala je regulisana zakonskim procesima.<br>Sadržaj mineralnih materija u svežoj cvekle je 627,3 mg/100g, najviše su zastupljeni natrijum, kalijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe, fosfor, cink, jod i selen.<br>Vitamini su organska jedinjenja koja ljudski organizam ne sintetiše a koja su neophodna za održavanje života. Nemaju gradivnu niti energetsku ulogu, ali učestvuju u pretvaranju energije i regulaciji metabolizma strukturnih jedinjenja. Vitamini su veoma važni sastojci voća i povrća i u kombinaciji sa mineralnim materijama čine ove namirnice fiziološki veoma vrednim. Zadatak svakog tehnološkog procesa je da ih sačuva u najvećoj mogućoj meri. Prema rastvorljivosti, vitamini se dele u dve grupe: rastvorljivi u vodi (hidrosolubilni) i rastvorljivi u mastima (liposolubilni). Vitamini koji se najčešće nalaze u voću i povrću su: vitamin C (L-askorbinska kiselina), vitamin A (β-karoten), B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B6 (piridoksin), B3 (pantotenska kiselina), H (biotin), PP (nikotinska kiselina), D, E itd.<br>Cvekla sadrži vitamin C u korenu (10 mg/100g), dok je nadzemni deo odličan izvor vitamina A, sadrži još vitamin E, K, B1, B2 i B6.<br>Sadržaj ukupnih vitamina je 13,7914 mg/100g sveže cvekle.</p> <p>Lipidi su organska jedinjenja čija karakteristika je da se rastvaraju u organskim rastvaračima. U analitici životnih namirnica, pod pojmom lipidi se podrazumevaju sve materije koje se iz nekog materijala ekstrahuju bezvodnim etrom, a koje posle jednočasovnog sušenja u sušnici ne ispare (Vračar, 2001). Ekstrakt lipida sadrži masti i druge slične supstance (voskovi, složeni lipidi, slobodne masne kiseline, steroli, vitamin, eterična ulja, plastidni pigmenti i sl.). Kod većine namirnica sadržaj lipida praktično odgovara sadržaju masti s obzirom na neznatan sadržaj pratećih sličnih supstanci. Na osnovu sadržaja masti namirnica ocenjuje se njihova energetska vrednost. Izuzev semena i nekih plodova koji sadrže znatne količine masti, namirnice biljnog porekla koje se koriste u ishrani, sadrže malu količinu masti (0,1-1%).<br>Sadržaj lipida je 0,1 g/100g sveže cvekle.<br>Proteini su visokomolekularna, kompleksna organska jedinjenja, sastavljena od velikog broja aminokiselina i predstavljaju najvažniji sastojak žive materije. Aminokiseline delimo na esencijalne (organizam ih ne može sintetisati) i neesencijalne (organizam ih sintetiše). Biološka vrednost namirnice se ceni po sadržaju esencijalnih aminokiselina. Fiziološka uloga im je pre svega gradivna. Ako u ishrani nedostaje samo jedna aminokiselina, sinteza proteina je onemogućena. Najčešće se određuje ukupan sadržaj proteina, a samo u nekim slučajevima sadržaj pojedinih proteina.<br>Sadržaj proteina u svežoj cvekli je 1,0g/100g</p> <h3>FENOLNA JEDINJENJA</h3> <p>Poznato je da fenolna jedinjenja imaju višestruko biološko delovanje, uključjući antioksidativnu aktivnost. Sirovi ekstrakti voća, povrća, začina, cerealija i drugih biljnih materijala bogatih fenolima su od posebnog značaja za prehrambenu industriju pošto usporavaju oksidativnu degradaciju lipida i na taj način poboljšavaju kvalitet i nuritivnu vrednost hrane. S obzirom da je trend u prehrambenoj industriji i nauci usmeren ka funkcionalnoj hrani sa specijalnim zdravstvenim efektima, takođe, raste zainteresovanost istraživača, proizvođača hrane i potrošača prema antioksidativnim sastojcima biljnog porekla u održavanju zdravlja i zaštiti od koronarnih oboljenja i kancera (Kähkönen et al., 1999).<br>Ekstrakti cvekle i pokožice cvekle u polarnim rastvaračima, pokazuju relativno veliku antioksidativnu aktivnost u poređenju sa ostalim povrćem (Vinson et al., 1998; Kähkönen et al., 1999; Miller et al., 2000). Na osnovu antioksidativne aktivnosti, cvekla se nalazi među prvih 10 vrsta povrća (Kähkönen et al., 1999; Vilson et al., 1998; Cao et al., 1996); prema Vilson et al. (1998), na osnovu sadržaja ukupnih fenola u suvoj materiji, cvekla zauzima prvo mesto, dok na osnovu ukupnog fenolnog antioksidativnog indexa (PAOXI) po suvoj materiji zauzima deseto mesto (od 23 ispitane vrste povrća).<br>Najveća koncentracija fenolnih jedinjenja u cvekli je između tkiva korteksa i ljuske (50 % ukupnih fenola), dok koncentracija preostalih fenola opada prema središtu korena (Friedman, 1997; Kujala et al., 2000). Fenolna jedinjenja u ljusci cvekle čine L-triptofan, p-kumarinska i ferulna kiselina, kao i ciklodopa glukozid derivati (Kujala et al., 2001).</p> <p>Sadržaj polifenola se obično određuje metodom Folin-Ciocalteau (FC) (Waterhouse, 2001). Istraživanja Čanadanović-Brunet i sar. (2007) pokazala su da je u ekstraktu sadržaj polifenola identifikovanih visokopritisnom tečnom hromatografijom (HPLC) bio niži od sadržaja određenog Folin-Ciocalteau metodom. Razlog tome je što upotrebom metode po Folin-Ciocalteau dolazi do smetnji koje mogu uzrokovati šećeri ili askorbati .</p> <h3>BOJENE MATERIJE CVEKLE</h3> <p>Jedan od najvažnijih zadataka pri preradi povrća jeste očuvanje prirodne boje. Na osnovu boje, potrošač bira određeni proizvod, a tek kasnije taj odabir utiče na ostale osobine proizvoda.<br>Većina hrane danas se u manjoj ili većoj meri prerađuje u prehrambenoj industriji i proizvođači imaju potrebu da očuvaju u što većoj meri boju koja se može promeniti prilikom proizvodnje ili da ih oboje prirodnim ili sintetskim bojama. U tom slučaju proizvodi mogu biti neprirodno obojeni i vizuelno neprihvatljivi.<br>Prirodna boja voća i povrća menja se pod uticajima enzimatskih i neezimatskih reakcija koje su uslovljene nizom faktora (pH, temperature, vrste enzima, kiseonik, supstrat, metali itd.).<br>Bojene materije voća i povrća dele se na dve grupe: nerastvorljive i rastvorljive u vodi i u ćelijskom soku.</p> <p>Nerastvorljivi pigmenti (plastidi), vezani su za organele biljnih ćelija, ne rastvaraju se u vodi, odnosno soku iz vakuola. Nerastvorljivi pigmenti su hlorofil i karotenoidi. Sirovina koja kao dominantne pigmente sadrži plastidne pigmente (breskva, mrkva, kajsija), ne može se koristiti za proizvodnju bistrih sokova jer je nemoguće postići karakterističnu boju sirovine.<br>Rastvorljivi pigmenti se nalaze u vakuolama biljnih ćelija, a kod prerade voća i povrća prelaze u tečnu fazu (sok) kao rastvor. U tu grupu biljnih materija spadaju flavonoidi i betalaini.<br>Flavonoidi su žuti, narandžasti, crveni i plavi pigmenti. Oni su odgovorni za intezivnu boju brojnog povrća, cveća i voća.<br>Flavonoidi se nalaze u ćelijama pokožice (grožđe, šljiva) ili u samom mesu (malina, ribizle, maline, borovnice, cvekle). Sva jedinjenja flavonoida sadrže flavansku strukturu i lako se izdvajaju iz vakuola razgradnjom tonoplasta. U industrijskoj preradi voća i povrća ova jedinjenja imaju višestruku ulogu; to su prirodne obojene komponente, prekursori neenzimatskog tamnjenja i jedinjenja koja mogu da izazovu pojavu taloga u sokovima, koncentratima sokova i sirupima.<br>Antocijani imaju dugu istoriju u ljudskoj ishrani. Antocijani i drugi flavanoidi su privukli veliku pažnju jer imaju lekovita svojstva.</p> <p>Antocijani uglavnom asociraju na voće, ali ih ima i u povrću, cveću, lišću, delovima biljaka. U toku prerade gube se antocijani, koji su odlika svežeg voća, pa postoji potreba da se gotovim proizvodima dodaju ekstrakti antocijana kako bi se korigovala senzorska svojstva gotovih proizvoda.<br>Slobodni radikali i reaktivna oksidaciona sredstva izazivaju poremećaje u ljudskom organizmu koji mogu da dovedu do pojave kancera, oštećenja krvnih sudova i arteroskleroze. Studije pokazuju da flavonoidi (antocijani) i srodni polifenoli doprinose antioksidativnoj aktivnosti unutar organizma, a nalaze se u većini voća i povrća. Istraživanja su potvrdila da antocijani nisu samo netoksični i nemutageni, nego imaju i lekovita svojstva (Einbond, 1996).</p> </div> </div> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 230 (1,5g)
Cvekla Seme 'Egipatska'
Cvekla Seme 'Monika'

Cvekla Seme 'Monika'

Cena 1,35 € SKU: VE 33 (1g)
,
5/ 5
<div> <h2><span style="text-decoration: underline;" class=""><em><strong>Cvekla Seme 'Monika' (Beta vulgaris)</strong></em></span></h2> <h3><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od<strong> 100+ </strong>semena.</strong></span></h3> <div>Ono sto je pre svega vazno reci za ovu sortu je da iz svakog semena izbija samo po jedna biljka tako da kasnije ne morate razdvajati. Ovo je sorta koja se veoma rano moze posejati i daje odlicne prinose sa lepim ravnomernim okruglim plodovima. Ova lekovita biljka je kao lek poznata vec nekih 2000 godina. Cvekla je prirodni je antianemik, antibakterik, antikarcinom, antipiretik, antioksidant, antisklerotik, detoksikant, diuretik, remineralizant. Sok od cvekle regenerise jetru i sprecava starenje organizma. Još u ranoj medicini cvekla predstavlja lek za krv, tacnije lecenje malokrvnosti, mada ima lekovito dejstvo na niz drugih oboljenja. Cvekla uspesno regulise krvni pritisak. Sok od cvekle koristan je antipiretik, jer snižava visoku telesnu temperaturu. Seme cvekle koristi se za terapijsko lecenje tumora genitalija i creva. Zdravija je tamnije crvena cvekla i ona koja je duguljastog oblika. Nakon dugotrajnog uzimanja cvekle u vecim kolicinama mogu se javiti odredeni zdravstveni problemi kao što su težina u želucu i poremecaji varenja. Treba znati da prilikom upotrebe cvekle mokraca i stolica dobijaju crvenkastu boju što je sasvim normalna pojava.Kuvana cvekla nije lekovita i korisna je u raznim dijeto-terapijama. Za lecenje se koristi iskljucivo sirova cvekla. Cvekla se pokazala kao uspešan prirodni lek kod sledecih oboljenja:&nbsp;</div> <div>- krvi, kao što su anemije, malokrvnost, percinozna anemija, ateroskleroza, masnoca u krvi (holesterol, trigliceridi).</div> </div> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 33 (1g)
Cvekla Seme 'Monika'
Cvekla Seme Cilindricna

Cvekla Seme Cilindricna

Cena 1,95 € SKU: VE 31 (1g)
,
5/ 5
<div class="container"> <div class="row"> <div class="col-12"> <div> <h2><span style="text-decoration: underline;" class=""><em><strong>Cvekla Seme Cilindricna (Beta vulgaris var. crassa)</strong></em></span></h2> <h3><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od<strong> 100 </strong>semena.</strong></span></h3> <div>Ova lekovita biljka je kao lek poznata vec nekih 2000 godina. Cvekla je prirodni je antianemik, antibakterik, antikarcinom, antipiretik, antioksidant, antisklerotik, detoksikant, diuretik, remineralizant. Sok od cvekle regenerise jetru i sprecava starenje organizma. Još u ranoj medicini cvekla predstavlja lek za krv, tacnije lecenje malokrvnosti, mada ima lekovito dejstvo na niz drugih oboljenja. Cvekla uspesno regulise krvni pritisak. Sok od cvekle koristan je antipiretik, jer snižava visoku telesnu temperaturu. Seme cvekle koristi se za terapijsko lecenje tumora genitalija i creva. Zdravija je tamnije crvena cvekla i ona koja je duguljastog oblika. Nakon dugotrajnog uzimanja cvekle u vecim kolicinama mogu se javiti odredeni zdravstveni problemi kao što su težina u želucu i poremecaji varenja. Treba znati da prilikom upotrebe cvekle mokraca i stolica dobijaju crvenkastu boju što je sasvim normalna pojava.Kuvana cvekla nije lekovita i korisna je u raznim dijeto-terapijama. Za lecenje se koristi iskljucivo sirova cvekla. Cvekla se pokazala kao uspešan prirodni lek kod sledecih oboljenja:&nbsp;</div> <div>- krvi, kao što su anemije, malokrvnost, percinozna anemija, ateroskleroza, masnoca u krvi (holesterol, trigliceridi).</div> </div> </div> </div> </div><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 31 (1g)
Cvekla Seme Cilindricna
Egzoticna Cvekla Seme...

Egzoticna Cvekla Seme...

Cena 1,55 € SKU: VE 123
,
5/ 5
<h2><strong>Egzoticna Cvekla Seme ''Chioggia''</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 15 semena.</strong></span></h2> <p>Ovo je cvekla Crveno-Bele boje mesa a daje extremno velike plodove, izuzetno slatka, ne farba ruke, izuzetno zdrava. Koristi se kao i obicna cvekla, a moze se koristiti za slatka kao i za pripremanje mnogih drugih jela, kao i za aranziranje.  Najveca prednost joj je upravo njen izgled zbog mesavine dve boje pa se veoma rado koristi za ulepsavanje salata i drugih jela.  </p>
VE 123 (15 S)
Egzoticna Cvekla Seme ''Chioggia''
Egzoticna Zlatna Cvekla Seme Izuzetno Krupna

Zlatna Cvekla seme izuzetno...

Cena 1,95 € SKU: VE 35 GB
,
5/ 5
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> <h2><strong>Zlatna Cvekla seme izuzetno krupna</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 25 semena.</strong></span></h2> <p>Ovo je produktivna sorta zlatno žute cvekle koja daje izuzetno velike plodove, ukusna, zlatno žute boje koju zadržava i prilikom kuvanja. Koristi se kao obična cvekla i može se koristiti za slatko, kao i za pripremu mnogih drugih jela, kao i za aranžiranje.</p> <p>Njena najveća prednost je ukus koji je prijatan za razliku od teškog ukusa obične cvekle. Zreli koreni ne postaju vlaknasti.</p> <p>Od ove cvekle vaše ruke neće biti obojene kao kod obične cvekle.</p> <p>Pored toga, lišće se može brati i koristiti kao špinat tokom cele sezone. Dobra otpornost na bolting (šta je to bolting? Kad biljka pocne da cveta, ukus biljke se promeni) i dobro se skladišti.</p> <p>Vreme sazrevanja: 55 dana.</p> <p>Pred-namakanje semena u toplu vodu 1 sat pre setve ubrzaće klijanje.</p>
VE 35 GB (25 S)
Egzoticna Zlatna Cvekla Seme Izuzetno Krupna
Blitva Seme ''Rainbow''

Seme blitve Duga (Rainbow)

Cena 1,90 € SKU: VE 11 (1g)
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Seme blitve Duga (Rainbow)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena za pakovanje od 55+- (1g) semena.</strong></span></h2> <div> <p>Rainbov blitva, je izuzetno popularna ne samo zbog svojih bogatih boja! Ostaje malo manja od obicne blitve, ali je otpornija i podnosi zimu dobro čak i kada se sadi napolju. Spoljni listovi se beru, ako vremenske prilike dozvoljavaju, to se može raditi do kraja novembra. Stabljike se mogu kuvati ili priprematina pari kao i druge vrste povrca, mladi listovi se konzumiraju sirovi, najbolje odgovaraju salatama. Zbog svoje boje, prava je privlačnost za oči odlicna je i kao ukrasna biljka u vrtu. </p> <p>Poreklo: Francuska</p> <p>Vreme zrenja: 70 dana (srednje rano)</p> <p>Listovi: srednji do 40 cm</p> <p>Visina biljke: 50 cm</p> </div> </body> </html>
VE 11 (1g)
Blitva Seme ''Rainbow''
Blitva Seme 'Srebrnolisna' 1.45 - 2

Blitva seme Srebrnolisna

Cena 1,45 € SKU: VE 99 (1,9g)
,
5/ 5
<h2 class=""><strong>Blitva Seme 'Srebrnolisna'</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 100 (1.9 g) ili 1600 (20 g) Semena.</strong></span></h2> <p>Vrlo prinosna sorta sa odlicnim proizvodnim karakteristikama.&nbsp;Snazna bela peteljka sa velikom zelenom povrsinom. Krupni blago naborani listovi postizu odlican prinos.&nbsp;</p> <div>Blitva je dvogodišnja vrsta koja u prvoj godini života razvije koren i lisnu rozetu, a u drugoj cvetonosno stablo, cvetove i seme. Poznata je i pod imenom mangold.&nbsp;Pripada istoj vrsti kao i šečerna, ili stočna, repa i cvekla. To je samo varijetet ili podvrsta repe, grupa sorti sa kvalitetenim lišćem i lisnim drškama.&nbsp;U ishrani se koristi list i lisna drška. Za te svrhe postoje posebne sorte. Obične sorte nemaju jako razvijenu lisnu dršku, te se od njih koristi samo liska.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Sorte rebrašice formiraju listove na vrlo krupnim, širokim, dugim i mesnatim drškama bele boje, koje se koriste kao špargla.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Potiče sa Mediterana, gde se i danas masovno koristi u ishrani, najviše u Francuskoj i Italiji. Najbolje uspeva na plodnim i vlažnim zemljištima, koja su bogata organskim materijama, približno neutralne reakcije pH.</div> <div>&nbsp;</div> <div>U pogledu đubrenja, obrade zemljišta, herbicida i ostalih mera nege, sve je isto kao i kod cvekle.</div> <div>Seme je klube sa 2-4 semenke. Masa semena varira od 60-90 semenki u gramu. Litar semena je težak 200-250 grama. Klijavost može da sačuva 6-8 godina. Niče za 8-15 dana. Za jedan ar treba 250-400 grama; po hektaru 15-20 kg semena.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Seje se sukcesivno, od februara do juna, kao i cvekla.</div> <div>Dubina setve je 2-4 cm, a rastojanje između redova 30-50 cm. U redu se seje, ili rasađuje, na 20-30 cm rastojanja. Na taj način ostvaruje se 700 do 1.700 biljaka po aru.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Rasađivanje je isto kao i kod cvekle – do dubine na kojo je bijka bila u leji.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Za hektar rasada troši se 1-2 kg semena. Rasađuje se kad biljke odrastu do 15 cm visine i razviju 4-6 listova.</div> <div>Rasađivanje se može obavljati i postrno, napr. u julu i avgustu. Ovakva blitva stiže za berbu u kasnu jesen.</div> <div>Rano u proleće, već u februaru i martu, stiže mlado lišće od prošlogodišnjih biljaka. Ono se podbira sve dok se ne razvije cvetonosno stablo. Bere se samo spoljno lišće.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Blitva se gaji u uslovima navodnjavanja. Česte berbe iscrpljuju biljke, te one treba da se prihranjuju, okopavaju i redovno navodnjavaju, kako bi se novo lišće brzo razvijalo i imalo dobru krupnoću i kvalitet.</div> <div>&nbsp;</div> <div>U jednoj berbi ubira se po 2-3 lista po biljci. Berbe traju 2-3 meseca. Za to vreme ostvaruju se prinosi od 30 do 60 t/ha kvalitetnog lišća (3-6 kg/m2) Lišće blitve treba što pre da se iskoristi po berbi. Ipak, može se sačuvati 7-12 dana u hladnjačama na 0 stepeni C i visokoj vlažnosti vazduha od 95-98%. U specijalnim uslovima, pri temperaturi od -0,5 stepeni C i atmosferi sa 2-3% ugljendioksida i 10% kiseonika, blitva može da se sačuva i do mesec dana.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Blitva je hranljivija od spanaća i zelja. Sadrži prosečno 90,5% vode, 4% ugljenih hidrata, 1,4 % belančevina, 0,25% masti i dosta celuloze. Energetska vrednost je 25 Kcal, ili 109 KJ.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Bogata je A vitaminom, koga sadrži oko 21.000 IJ na 100 grama. Sadrži i oko 40 mg% C vitamina, ali se ovaj teško koristi, jer se blitva jede barena. Tu su još i vitamini B1 i B2 (0,11 i 0,62 mg%). Od minerala sadrži najviše kalijuma, 391 mg, ali i dosta kalcijuma, cak 170 mg%.</div> <div>&nbsp;</div> <div>Bogata je i drugim mineralima. Sto grama lišća sadrži 7,95 mg gvožđa, 40 mg fosfora, 35 mg sumpora, 190 mg magnezijuma (najviše od sveg lisnatog povra), 147 mg natrijuma, 0,14 mg bakra i 0,0098 mg joda. Kao takva, blitva je riznica minerala i vitamina, te je treba širiti u kulturi i više koristiti u ishrani.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p>Kao i drugo lisnato povrće, sadrži dosta oksalne kiseline, te je treba pripremati sa mlečnim proizvodima bogatim kalcijumom, kako bi se dobila neutralna so kalcijum oksalat i popravila nutritivna vrednost lišća blitve. Stoga nije čudno što naš narod pitu zeljanicu pravi sa sirom i jajima, a u spanać dodaje kiselo mleko.</p> </div> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 99 (1,9g)
Blitva Seme 'Srebrnolisna' 1.45 - 2
Seme Spanaca Americki Gigant 2.15 - 1

Seme Spanaca Americki Gigant

Cena 2,15 € SKU: VE 43 (2g)
,
5/ 5
<h2><strong>Seme Spanaca Americki Gigant</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 160 (2g) Semena.</strong></span></h2> <p>Jaka sorta, otporna koja je odlicna kako za sejanje u prolece tako I jesen. Tamno zeleni listovi su debeli. Izuzetno produktivna sorta. Ova sorta ima odlican ukus I svakako zasluzuje da je probate.</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 43 (2g)
Seme Spanaca Americki Gigant 2.15 - 1
Novozelandski Spanać Seme (Tetragonia tetragonoides) 1.85 - 1

Novozelandski Spanać Seme...

Cena 1,85 € SKU: P 448 NZ
,
5/ 5
<h2><strong>Novozelandski Spanać Seme (Tetragonia tetragonoides)</strong></h2> <h2><span style="color:#ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 Semena.</strong></span></h2> <p>Tetragonia tetragonioides - Novozelandski spanać pripada porodici Aizoaceae (čupavice), a poreklom je sa Novog Zelanda i Australije.</p> <p>Danas se najviše gaji u Evropi, biljka zahtva vrlo mnogo mesta. To je puzavica/penjačica zavisi od toga kako usmerite biljku, ako je pustite da se puše, brzo će formirati debeo tepih na zemljištu, ako je usmerite da se puže na gore brzo će prektiti ogradu (najbolje žičanu). Listovi biljkesu 3-15 cm, dugi, trouglastog oblika i svetlo zelene boje, debeli, mesnati i pokriveni sa sitnim papilama i sa gornje i sa donje strane. цCvet je sitan/mali neugledan, žute boje, kao da ima dva para rogova.</p> <p>Ima sličan ukus i teksturu kao i spanać, kuva se i priprema kao i spanać, a sadrži oksalate kao i spanać. Da bi se uklonili treba potopiti lišće u toplu vodu na 2-3 minuta, zatim isprati hladnom vodom, dalje pripremati po želji i ukusu. Kao pretkultura pogodne su rotkivce, salata i spanać. Odgovara mu vlažnost i toplota, za vreme sušnih perioda treba ga obilno zalivati. na hladnom staništu biljka će vrlo kasno krenuti sa nicanjem i rodom.</p> <p>Zahteva zemljišta bogata humusom, može čaki na gomilu komposta. Da bi se postigla bolja klijavost, potopite seme 12 sati u hladnu vodu (ili 3 sata u toplu vodu) i posejte po 2-3 semenke u plastične čašice na dubinu 5-10 mm, pokrijte i ostavite na toplom. Mladice će se pojaviti već za 10-20 dana. Za presađivanje u maju, seme treba posejati sredinom-krajem aprila. Sejanje na otvorenom obavlja se sredinom maja, po 3 semenke u kućicu. Sam se rasejava, seme dobro podnosi naše minuse, pa ce i sledece godine sam niknuti.</p> <p>U početku biljka sporo raste-napreduje, neophodno je redovno plevljenje i čupanje korova. Već nakon 50-60 dana po sejanju mogu se odsecati prvi listovi, sve do pojave prvih mrazeva. U početku treba odstaniti i središnji izdanak što potspešuje razvijanje bočnih izdanaka.</p> <p>Tamo gde se otkinu listići biljka istera novu granu, tako da što ba više berete, tj. kidate listove on sve više grana i listca ima. Pred prve mrazeve ga oberite i stavite u zamrzivač, pa cete ga na taj način imati i preko zime.</p>
P 448 NZ
Novozelandski Spanać Seme (Tetragonia tetragonoides) 1.85 - 1
Spanac Seme - Matador

Spanac Seme - Matador

Cena 1,65 € SKU: VE 26 (2g)
,
5/ 5
<h2><strong>Spanac Seme - Matador</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 2g (160) Semena.</strong></span></h2> <div>Matador je dobro poznata univerzalna sorta spanaca. Prilagodljiva razlicitim uslovima gajenja.</div> <div>Spanac je veoma rasirena kultura u svim zemljama umerenog pojasa. Gaji se u svim nasim krajevima, uglavnom za gradske pijace, a u novije vreme i za konzervnu industriju. Posebni prehrambeni značaj ove kulture je u tome što uspeva u vreme kada drugog povrća ima malo.</div> <div>Za ishranu se upotrebljava mlado lišće čija se hranljiva vrednost visoko ceni. Ono sadrži značajne količine lako svarljivih belančevina, vitamina i mineralnih soli, naročito gvoždja, fosfora i kalcijuma. Morfološke i fiziološke osobine. Spanać je jednogodišnja dvodoma biljka iz porodice Pepeljuga (Chenopodiaceae). Najpre obrazuje lisnu rozetu iz koje zatim izrasta Cvetonosno stablo. Spanać ima vrlo kratku vegetaciju. Rane sorte formiraju lisnu rozetu 30-35 dana posle Nicanja, a kasne posle 45 dana. Spanać je biljka svežeg podneblja. Optimalna temperatura porasta mu je 12 – 14 stepeni C; intenzivno raste i u toku toplih zimskih dana. Veoma je otporan prema mrazu i dobro izdrži naše zime. U južnim krajevima vegetira gotovo u toku cele zime. Za spanać je najpovoljnija umerena vlažnost zemljišta i vazduha. Visoka temperatura i suša pogoršavaju kvalitet lista i ubrzavaju prorastanje cvetonosnog stabla. Spanać je biljka dugog dana. Ova biljka dobro uspeva samo na plodnim i dobro nadjubremim zemljištima. Od sorata kod nas najpoznate su: Matador i viroflej, a u manjoj meri i druge sorte.&nbsp;</div> <div>Kod nas se spanać uglavnom gaji kao zimski usev, koji se seje krajem avgusta, useptembru ili kasno ujesen (predzimska setva). Sa manje uspeha, spanać se može odgajiti i setvom u rano proleće. Zemljište za spanać treba obraditi neposredno posle žetve prethodnog useva. Ukoliko prethodna kultura nije djubrena stajnjakom, dobro je pod spanaćom zaorati 30-40 t/ha ovog djubriva. Pre setve treba rasturiti 30-40 kg/ha N, 50-60 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O. Ako stajnjakom nije djubreno, norme mineralnih djubriva, naročito azota, treba da su znatno veće. Spanać se seje na medjurednom razmaku od 20-30 cm i na 3-4 cm dubine. Treba posejati 20-25 kg. semena po hektaru. Parcelu posle setve treba povaljati. Berba spanaća počinje kad biljke obrazuju 5-6 dobro razvijenih listova i traje dok ne poteraju u seme. Usev iz predzimske setve obično prispeva u martu i aprilu, a iz prolećne detve u aprilu i maju. Spanać se bere ručno, čupanjem ili odsecanjem biljaka do zemlje. Velike površine se žanju kombajnima ili kosačicama. Usev iz jesenje setve daje prinos 15-20 t/ha,a iz prolećne 9-10 t/ha.</div> <div>Biljka: bujna, polu-uspravne rozete, krupnih, ovalnih, lako naboranih listova, lisne drške srednje dužine, tamno zelene boje listova</div> <div>Sazrevanje: srednje rana sorta</div> <div>Namena: za industrijsku preradu - smrzavanjem i svežu potrošnju</div> <div>Napomena: dobro podnosi niske temperature, pogodan za jesenju i prolećnu setvu</div> <table cellspacing="0" cellpadding="0" border="1"> <tbody> <tr> <td colspan="2" width="100%" valign="top"> <p><span><strong>Uputstvo za Sejanje</strong></span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Razmnožavanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Semenom</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Predtretman:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Stratifikacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vreme Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Mart - Maj</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Dubina Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>&nbsp;1-2 cm</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vrsta Substrata:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Substrat br.1</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Sejanje temperatura:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>&nbsp;&nbsp;Min. 18°C</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Sejanje Lokacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>svetlo + držati stalno vlažno ne mokro</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vreme Klijanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>zavisno od uslova</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Zalivanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>redovno tokom vegetacije</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>&nbsp;</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><br><span><em>Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena.&nbsp;</em><em>All Rights Reserved.</em><em></em></span></p> <div><span><em>&nbsp;</em></span></div> </td> </tr> </tbody> </table><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 26 (2g)
Spanac Seme - Matador