Zadnje Porudzbine

  •  
    Stef, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Dušan, KRAVANY NAD DUNAJOM, Slovakia
  •  
    Arno, Ehrenkirchen, Germany
  •  
    Costas, LARNACA , Cyprus
  •  
    Fulvio francesco, Santa Domenica Talao, Italy
  •  
    william, Dun, France
  •  
    Aymeric , Saint tricat, France
  •  
    Ricard, Sant Celoni, Spain
  •  
    Maureen, Enniscorthy Co Wexford , Ireland
  •  
    Paul, St. Vigil in Enneberg (BZ), Italy
  •  
    Ricardo jorge , Viseu , Portugal
  •  
    Radosav, Kragujevac, Serbia
  •  
    Sylvie, Neyruz, Switzerland
  •  
    Julien, Scionzier, France
  •  
    Zoran, Vinca, Serbia
  •  
    Josef, Hochdorf-Assenheim, Germany
  •  
    Davide, London, United Kingdom
  •  
    Kimberly, Victoria, Gozo, Malta
  •  
    Saša , Beograd, Serbia
  •  
    Ewa, Galway, Ireland
  •  
    Ioannis , Kato Achaia, Greece
  •  
    Samuele, Milano, Italy
  •  
    Dubravka, Niš , Serbia
  •  
    Theodoros, Grevena, Greece
  •  
    goderis, bredene, Belgium
  •  
    Vickie, SARONA, United States
  •  
    Maria, ÓBIDOS / LEIRIA, Portugal
  •  
    Emmanuel, Dijon, France
  •  
    Henri , Koumac, New Caledonia
  •  
    Manuel , Mülchi, Switzerland

Top prodavci

Trenutno postoji 885 proizvoda.

Prikazuju se 193-204 od 885 stavki
500 Semena Paulownia Tomentosa - Paulovnija 9 - 5

500 Semena Paulownia...

Cena 9,00 € SKU: T 14 T
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>500 Semena Paulownia Tomentosa - Paulovnija</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 500 Semena.</strong></span></h2> <p>Poreklom iz Kine, ime je dobila po Ani Pavlovnoj (1795 - 1865), kćeri ruskoga cara Pavla I Petroviča Romanova. Vrlo dekorativno i egzotično ukrasno drvo, neki ga nazivaju `najbrze rastućem na svetu`, do 20 metara visine sa sirokom krosnjom koja leti daje prekrasnu hladovinu. Uz to ima vrlo uzak i dubok koren pa ne predstavlja problem sadnje uz kuću ili terasu.</p> <p>Listovi su vrlo veliki, srcoliki, sa gornje strane dlakavi, zelene boje; u jesen otpadaju dosta rano i to odjednom u vrlo kratkom roku, pa je olaksano uklanjanje lisća ispod stabla. Cvetni pupoljci se oblikuju već u kasnu jesen, no cveta tek na proleće i to pre olistavanja pa drvce izgleda prekrasno, obasuto velikim ljubičastim grozdovima mirisnih cvetova od aprila do maja. Cveta već u trećoj do četvrtoj godini starosti.</p> <p>Drvo paulovnije je boje meda i vrlo visokog kvaliteta, iako dosta mekano, pa ima i veliku ulogu u izradi namjestaja i muzičkih instrumenata. Osim toga i vrlo skupo usprkos tome da je spremno za seču već nakon 10 godina od sadnje.</p> <p>Paulovnija trazi rastresito, plodno zemljiste i nikako ne uspeva na tezim zemljistima, pogotovo onima gde se voda zadrzava tokom zime. Nakon sadnje potrebno je redovno zalivanje da se biljka stabilizuje na svom stanistu, međutim kasnije ne zahteva nikakvu paznju. Jako dobro podnosi orezivanje, pa čak i ako je orezete do panja, ponovno će poterati grane. Čak se u praksi pri industrijskom uzgoju stabla nakon prve godine zivota biljka oreze do dna kako bi potjerala jači izbojak koji je pri tom sposoban u samo jednoj godini vegetacije narasti i do 3 metra u visinu.</p> <p>Često se sadi kao drvored u gradovima ili uz industrijska postrojenja, no i pojedinačno unutar dvorista i to najčesće uz terase, obzirom da vrlo brzo leti osigurava hlad, a ranim otpadanjem lisća propusta dovoljnu količinu svjetlosti u jesen i rano proleće!</p> <p>Vrlo otporna na gradsko zagađenje ali i na bolesti, međutim bolje i brze raste u toplijim klimatskim zonama. Ne voli jako hladne zime pa je ne treba saditi na mestima gde je izlozena jakim severnim vetrovima.</p> <p>Jedno stablo paulovnije zbog svog izuzetno brzog rasta, sposobno je u samo 10 godina od sadnje apsorbovati pola tone CO2, glavnog krivca za efekt staklene baste na Zemlji, pa je zato pozeljno saditi je u gradovima i uz industrijska postrojenja, kao zeleni zid uz puteve i sl.</p> <p>I jos jedna zanimljivost:</p> <p>U delovima Kine postoji tradicija kad se u porodici rodi devojčica da se zasadi drvo paulovnije za sreću, ali i za miraz, jer se stablo seče na dan venčanja i sluzi za izradu namestaja.</p> <div> <table cellspacing="0" cellpadding="0" border="1"> <tbody> <tr> <td colspan="2" width="100%" valign="top"> <p><span><strong>Uputstvo za Sejanje</strong></span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Razmnožavanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Semenom</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Predtretman:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Stratifikacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vreme Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>tokom cele godine</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Dubina Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Seme klija na svetlosti! Samo pospite na površini podloge + blago pritisnite</span></p> <p><span>i naravno odrzavajte vlazno.<br /></span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vrsta Substrata:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>Mi uvek preporucujemo substrat br.1</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Sejanje temperatura:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>22-25 ° C</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Sejanje Lokacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>svetlo + držati stalno vlažno ne mokro</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Vreme Klijanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>zavisno od uslova 4-6 nedelja</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong>Zalivanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><span>redovno tokom vegetacije</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span><strong> </strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p><br /><span><em>Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. </em><em>All Rights Reserved.</em><em></em></span></p> </td> </tr> </tbody> </table> <p></p> </div> </body> </html>
T 14 T
500 Semena Paulownia Tomentosa - Paulovnija 9 - 5
Palma Flasa Seme (Hyophorbe lagenicaulis) 4.95 - 3

Palma Flasa Seme (Hyophorbe...

Cena 4,95 € SKU: PS 13
,
5/ 5
<h2 class=""><strong>Palma Flasa Seme (Hyophorbe lagenicaulis)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> <p>Prelepa Flasa Palma ce ukrasiti svaki dom. Ova palma odlicno uspeva u saksiji i u zatvorenom prostoru, naravno leti je potrebno da se iznese napolje na terasu, bastu, dvoriste. Ova palma izdrzava temperaturu od 0C i nije preporucljivo izlagati je manjim temperaturama od ove koja je data. Klijanje semena moze da potraje i po 6 meseci pa je strpljenje neophodno za uzdizanje iz semena. Plodovi ove palme imaju velicinu od 2.5cm i mogu biti narandzasti ili crni.</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
PS 13 (3 S)
Palma Flasa Seme (Hyophorbe lagenicaulis) 4.95 - 3

Zuti Bambus Seme, Clumping (Fargesia fungosa) 2.25 - 3

Zuti Bambus Seme, Clumping...

Cena 2,95 € SKU: B 8
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Zuti Bambus Seme, Clumping (Fargesia fungosa</strong><strong>)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Fargesia fungosa, syn. Borinda fungosa je bambus otporan na zimu koji vodi poreklo iz Kine. Fargesia fungosa je bambus srednje veličine (oko 3 m - 4 m visine). Stabljike (prečnika oko 2 cm) su zelene boje kada su mlade. Ovaj bambus voli senkovita mesta u popodnevnim casovima ali mu ni jako osuncano mesto nece smetati.</p> </body> </html>
B 8
Zuti Bambus Seme, Clumping (Fargesia fungosa) 2.25 - 3
Lablab pasulj, Ukrasni Pasulj (Lablab purpureus) 2.049999 - 2

Lablab pasulj, Ukrasni...

Cena 2,05 € SKU: VE 156
,
5/ 5
<h2><strong>Lablab pasulj, Ukrasni Pasulj (Lablab purpureus)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Lablab pasulj (Lablab purpureus) poznat je i pod mnogim drugim imenima: hyacinth, bonavist, dolichos, sirotinjski pasulj itd. Jednogodišnja je biljka poreklom iz Afrike gde se i danas uzgaja i smatra značajnim izvorom proteina. Veoma brzo raste i podnosi sve tipove zemljišta. Ne smeta mu suša jer se koren može razviti veoma duboko, do 2 metra, do slojeva sa vlagom. Biljka je višenamenska. Mnogi ovaj pasulj uzgajaju samo kao dekorativnu vrstu jer loze veoma brzo rastu u dužinu do 3-4 metra i koristi se kao prirodna zasena. Cveta dugo, prekriven je ljubičastim mirisnim cvetovima a kasnije i ljubičastim mahunama.</p> <p>Cela biljka je jestiva, list, mlade mahune, koren i suvo zrno. Treba naglasiti da je zrelo suvo zrno blago toksično i prilikom kuvanja se moraju promeniti bar 2-3 vode. Mlade mahune je dovoljno skuvati kao boraniju. Mahune se u Aziji masovno koriste u ishrani. List se može jesti i sirov u salatama, a najčešće se koristi kao spanać. Nikad nisam koristio nijedan deo biljke u ishrani tako da ćete morati da se informišete na internetu kako se priprema. Seme prodajem isključivo kao seme ukrasnog pasulja.</p> <p>Biljka je azotofiksator, obogaćuje zemljište azotom iz atmosfere, do dubokih slojeva. Cvet sadrži i nešto nektara pa je medonosan.</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VE 156 (5 S)
Lablab pasulj, Ukrasni Pasulj (Lablab purpureus) 2.049999 - 2
Seme krastavca Kineski...

Seme krastavca Kineski...

Cena 2,45 € SKU: PK 5
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Seme krastavca Kineski Dugi Suyo Long</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 Semena.</strong></span></h2> <p>Otporan na hladnocu, visoka produktivnost i odličan kvalitet ploda. Kao ime ovog krastavca - ima visoku otpornost na hladnoću. Od klijanja do žetve obično traje 50 do 55 dana. Biljke se mogu uzgajati na otvorenom i u plastenicima. Biljke su snažne i brzo rastu. Tamno zeleni plodovi ravni, dugi, cilindričnog oblika. Površina ploda je prekrivena bradavicama, koža je dosta tanka, pulpa je ukusna. Zreli krastavaci rastu do dužine od 30 do 50 cm. Dobro se razvija na hladnim i hladovitim mestima vrta.</p> </body> </html>
PK 5 (10 S)
Seme krastavca Kineski Super Dugi Suyo Long
Narandžasti Beefsteak Paradajz Organsko Seme 2.15 - 1

Narandžasti Beefsteak...

Cena 2,15 € SKU: VT 74
,
5/ 5
<h2><span style="text-decoration: underline;"><strong><em><span class="">Narandzasti Beefsteak Paradajz Organsko Seme</span></em></strong></span></h2> <h3><span><span style="color: #d0121a;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span><br></span></h3> <p>Sorta&nbsp;narandzastog&nbsp;i mesnatog paradajza koji se najvise uzgaja u Americi, a vodi poreklo iz Francuske. Ova sorta ne raste puno u visinu, ali zato daje plodove koji su izuzetno socni i dostizu tezinu od preko 1kg po plodu. Ogromni polodovi su sigurno jedni od najboljih, po fino kiselkastom ukusu (nije samo naše misljenje). Ono sto je takodje vazno reci, je da plodovi jako dugo mogu ostati na biljci a da ne izgube na ukusu i kvalitetu u opste. Sveze seme od ove godine i licno nasih biljaka koje su kao i sve ostalo iz naseg uzgoja Organski odgajane!</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VT 74 (10 S)
Narandžasti Beefsteak Paradajz Organsko Seme 2.15 - 1

Sorta iz Rusije
Volgogradski Paradajz Seme - Ruska Sorta

Volgogradski Paradajz Seme...

Cena 2,05 € SKU: VT 140
,
5/ 5
<h2><span style="text-decoration:underline;"><strong><em>Volgogradski Paradajz Seme - Ruska Sorta</em></strong></span></h2> <h3><span style="color:#fd0303;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h3> <p><span>65 dana. </span><span>Rast biljke kompaktan 70 do 100 cm. Plodovi okrugli, glatki i pomalo rebrastani, crveni plodovi mogu imati zelena ramena, srednje veličine, težina 90-450g. Plodovi ne pucaju, imaju odlican  <strong><em>"staromodni"</em></strong> <strong><em>ukus</em></strong> paradajza. Ovo je sorta ranog paradajza. Volgogradski paradajz je odlican za hladnija klimatka podrucja jer nevoli veliku temperaturu. </span></p>
VT 140 (10 S)
Volgogradski Paradajz Seme - Ruska Sorta
Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)

Bourbon Vanila Seme...

Cena 3,50 € SKU: MHS 104
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="font-size: 14pt;"><strong>Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)</strong></span></h2> <h2><span style="color: #f60404; font-size: 14pt;"><strong>Cena je za pakovanje od <span>50 ili 100</span> semena.</strong></span></h2> <p><span>Vanilla planifolia vrsta je roda Vanilla iz porodice orhideja (Orchidaceae). Vodi poreklo iz Meksika i iz tropskih delova Centralne Amerike i jedna je od osnovnih komercijalnih vrsta za proizvodnju vanile kao začina (zbog visokog sadržaja vanilina u plodovima). Naučna binomenklatura kod ove vrste prvi put je određena 1808. godine od strane britanskog botaničara Henrija Čarlsa Endrjuza. Poznata je i kao ravnolista vanila i zapadnoindijska vanila.</span></p> <p><span>Prvi koji su koristili vanilu u ishrani bili su meksički Totonaci, a Evropljani se po prvi put susreću sa ovom biljkom nakon osvajanja Ernana Korteza, početkom XVI veka.</span></p> <p><span>Zapadnoindijska vanila je vrežasta epifitna vrsta iz porodice Vanile. Vodi poreklo iz tropskih i vlažnih područja Centralne Amerike, Kariba i krajnjeg severoistoka Južne Amerike. Danas se najviše kultiviše na zapadu Meksika, u području Verakruza, i na Madagaskaru.</span></p> <p><span>Stablo ove vrste je zeleno i iz njega direktno izbijaju duguljasti, glatki i mesnati listovi. Biljka cveta tokom proleća i početkom leta. Cvetovi se formiraju u vidu grozdova, svaki zaseban cvet ima prečnik od oko 5−6 cm, i zelenkasto-žute su boje. Vrsta je samooplodna, a oprašivanje se vrši prenosom polena na tučak. Cvetovi su otvoreni svega jedan dan u svom životnom veku, i u tom periodu neophodno je izvršiti oprašivanje ukoliko se žele plodovi. U prirodi oprašivanje se vrši pomoću kolibrija koji se hrane cvetnim nektarom, i jedne vrste pčela, a prirodnim putem opraši se tek jedan od sto cvetova. U uslovima plantaškog uzgoja ove vrste oprašivanje se vrši veštačkim putem. Svaki cvet koji ne bude oprašen se suši i opada sa biljke.</span></p> <p><span>Plodovi se razvijaju isključivo na odraslim biljkama koje su u proseku duže od 3 metra. Plod je mahunarka (odnosno čahura) dužine između 15 i 23 cm, koja sazreva nekih 5 meseci nakon cvetanja. Zeleni plod fizionomski je dosta sličan manjim bananama. Nakon berbe plodovi se fermentišu i suše, a što je proces fermentacije duži to je koncentracija eteričnih ulja u plodu veća. Iz plodova vanile dobija se začinska vanila.</span></p> <p><strong><span>Razmnožava se iz semena ili putem reznica.</span></strong></p> <p><strong><span>Hemijski sastav ploda</span></strong></p> <p><span>Najvažnija hemijska jedinjenja koja se ekstrakuju iz plodova su vanilin (4-hidroksi-3-metoksibenzaldehid, sadržaj u zrelom suvom plodu je oko 2 %), vanilinska kiselina, 4-hidroksibenzaldehid i 4-hidroksibenzojeva kiselina.</span></p> <p><span>Vanila je začin, koji predstavlja fermentisane plodove različitih vrsta biljaka orhideja iz roda Vanilla. Ime potiče od francuske reči vanille od španske reči vainilla (mala mahuna).</span></p> <p><span>Rod vanila se sastoji od oko 110 vrsta, od kojih 15 daje aromatične plodove,[1]. Najznačajnija vrsta je Začinska vanila (Vanilla planifolia). Začinska vanila potiče iz Meksika i Srednje Amerike. Danas se najviše gaji na Madagaskaru, Reinionu (koje se ranije zvalo Ostrvo Burbona) i drugim ostrvima u Indijskom okeanu.</span></p> <p><span>Pored začinske vanile, komercijalno se koriste još tahiti vanila (Vanilla tahitensis) i gvadelupe vanila (Vanilla pompona). Tahiti vanila uspeva na južnom Pacifiku. Ona je blizak rod začinskoj vanili,[1] ali se od nje razlikuje po aromi. Tahiti vanila sadrži manje vanilina, ali veću koncetraciju drugih aromatičnih sastojaka. Gvadelupe vanila potiče iz Srednje i Južne Amerike. Danas se komercijalno uzgaja na Karibima. Njene aromatske osobine su slične tahiti vanili, pa se obe vrste koriste u proizvonji parfema.</span></p> <p><span>U drevnom Meksiku vanila je bila poznata pod imenom „kakišanatl“ (cacixanatl, astečki: duboki cvet). U hronici astečkog vođe Ickoatla zabeleženo je da su pokoreni Totonaci deo svog danka davali u vanili. Totonaci su dugo bili jedini narod koji su umeli da eksploatišu biljku vanile. Po njihovoj legendi o nastanku vanile, ona se pojavila kao biljka izrasla iz tela ubijene princeze. Region Verakruz uz obalu Meksičkog zaliva važi kao zavičaj vanile.</span></p> <p><span>Vanila je obično korišćena u kombinaciji sa kakaom, pri čemu je blažavala njegovu gorčinu. Potoji svedočanstvo da je Montezuma II dnevno pio oko pedesetak čaša koktela kakaa i vanile. Prvi Evropljanin počašćen ovom pićem verovatno je bio Ernan Kortez.</span></p> <p><span>U narednim decenijama upotreba vanile se proširila u Španiju i ostatak Evrope. To je bila poslastica bogatih i španski državni monopol. Postojala je zabrana da se ova biljka iznosi iz Meksika, a za taj prekršaj je predviđena smrtna kazna.</span></p> <p><span>Tek posle nezavisnosti Meksika (1810) prvi primerci biljke vanile stigli su u botaničke bašte u Parizu i Antverpenu. Holanđanima je 1819. uspelo da ovu biljku kultivišu u svojoj koloniji Javi. Francuzi su ovu biljku doneli na ostrvo Reinion 1822. Ostrvo se tada zvalo Burbon, odakle potiče naziv burbon vanila. Oplodnja cvetova je morala da bude veštačka, jer ovde nije postojala vrsta pčela koja je u Meksiku vršila prenos polena.</span></p> <p>Prirodna vanila je bila skupa. Industrijski način proizvodnje vanilina iz smole četinara otkriven je u Nemačkoj 1874.</p> <p><span>Od početka 20. veka centar proizvodnje burbon vanile se preselio sa Reiniona na severoistok Madagaskara. Danas su Madagaskar i Filipini glavni proizvođači vanile.</span></p> <p><strong><span>Hemijski sastav</span></strong></p> <p><span>Iako u ekstraktu vanile postoje mnoge supstance, glavni sastojak odgovoran za karakterističan miris i aromu je vanilin (4-hidroksi-3-metoksibenzaldehid). Druga važna supstanca je piperonal. Piperonal je važan sastojak mirisa vanile. Vanilin je prvi put izdvojen iz vanile 1858.[2] Otkriće načina izdvajanja vanilina iz smole četinara 1874. izazvalo je krizu u proizvodnji prirodne vanile.</span></p> </body> </html>
MHS 104
Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)
POD Kukuruz Seme (Zea mays, var. tunicata)

POD Kukuruz Seme (Zea mays,...

Cena 1,95 € SKU: P 398
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>POD Kukuruz Seme (Zea mays, var. tunicata)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje 10 semena.</strong></span></h2> <p>Pod kukuruz ili divlji kukuruz je sorta kukuruza za koju se misli da je otac svih kukuruza. Pod kukuruz ima spektakularan izgled koji fascinira naucnike vec dva stoleća. U ovoj varijanti kukuruza, zrna su umotana u fine glave koje izgledaju kao tanak papir u njihovoj suvoj formi i podsećaju na pločasti plašt. <a href="https://www.seeds-gallery.shop" target="_blank" title="MI licno iz Seeds Gallery bi rekly da podseca na beli luk!" rel="noreferrer noopener"><strong>MI licno iz Seeds Gallery bi rekly da podseca na beli luk!</strong></a> Muški cvetovi, koji su raspoređeni na kraju stabljike, takođe su okruženi dugim glomazama, a ponekad čak i razvijaju zrna. Listovi pod kukuruza podsećaju na one u normalnoj biljci kukuruza. Pod kukuruz je imao ritualno značenje za neka indijanska plemena i stoga se može naći na celom američkom kontinentu.</p> </body> </html>
P 398
POD Kukuruz Seme (Zea mays, var. tunicata)

Sorta iz Rusije
Seme Paradajza Tschuchloma 1.85 - 1

Seme Paradajza Tschuchloma

Cena 1,95 € SKU: VT 84
,
5/ 5
<h2 class=""><strong>Seme Paradajza Tschuchloma</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je po pakovanju od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Tschuchloma paradajz nazvan po gradu pored volge - narandžasti izduženi ovalni veliki (8-9 cm dugi i 100 do 120 g teski) plodovi sa blago kiselim ukusom. Plodovi sazrevaju nakon 105 do 115 dana, visoko rastuca sorta (do 2,5 m) ima odlican prinos, Ova ruska sorta je cenjena medju prodavcima Rusije.</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
VT 84 (10 S)
Seme Paradajza Tschuchloma 1.85 - 1
Dren Seme (Cornus mas)  - 4

Dren Seme (Cornus mas)

Cena 2,05 € SKU: V 217
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Dren Seme (Cornus mas)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 Semena.</strong></span></h2> <p>Dren (Cornus mas) pripada porodici drenova i raste u južnoj Evropi i jugozapadnoj Aziji. Drugi narodni nazivi drena su: bila svibovina, drenak, drenić, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulić, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak. Plod drena se naziva i: drenka, drenjka, drenjula, drenjina.</p> <p> </p> <p>To je samonikli listopadni grm srednjeg ili velikog rasta, od 2 do preko 5 metara visine, sa gustom krošnjom koju čine tamno-braon grančice i zeleno lišće. Kora stabla je sivkasta do sivo-žuta, ispucala, grane rastu naspramno. Listovi su jajasti ili jajasto-eliptični, bez nazubljenja, zašiljeni, dugi 6-10cm, blago zakrivljeni i imaju karakteristične jake žile (po četiri sa obe strane lista).</p> <p> </p> <p>Cveta pre listanja, od februara do aprila (u zavisnosti od godine), a u blagim zimama čak i u decembru. Cvetovi su žuti, u štitastim skupinama od 10-25 komada, pravilni su i četvoročlani.</p> <p> </p> <p><strong><em>Upotreba</em></strong></p> <p><strong>Plod</strong></p> <p>Plod je koštunica, zvana drenjina ili drenjak, ovalnog oblika i crvene boje (kao mala šljiva), a unutar mesnatog omotača ima duguljastu košticu. Dok je nezreo, veoma je kiseo, a zreo je tek kad mu boja postane tamno-crvena i kad na dodir otpadne sa drveta. Tada je sadržaj šećera u plodu veliki i veoma je ukusan za jelo.</p> <p> </p> <p>Plod se može jesti svež, a može se i sušiti (zbog spremanja čaja). Od njega se pravi ukusna marmelada, slatko, kompot ili sok, a u Srbiji , Albaniji i Bosni i Hercegovini , posebno u Drvaru se od drena pravi i rakija. U Azerbejdžanu i Jermeniji se od njega dobija votka, dok se u Turskoj i Iranu jede sa solju preko leta, ili se od njega pravi hladan napitak (u Bosni takođe), koji se zove šerbe.</p> <p> </p> <p>U Ukrajini se gaje hibridi čiji plod raste do 4cm dužine.</p> <p> </p> <p><strong>Cvet</strong></p> <p>Biljka se zbog svog cvetanja na kraju zime često koristi kao ukrasna biljka u vrtovima.</p> <p> </p> <p><strong>Drvo</strong></p> <p>Veoma je velike gustine i, za razliku od većine ostalih drvenastih biljaka, ne pluta na vodi. Zbog velike gustine je veoma čvrsto, te se od davnina koristi za izradu držalica za alatke, delova za mašine i sl. Još od Stare Grčke je poznato da se koristilo za izradu lukova, strela i kopalja, a u narodnoj pesmi o Marku Kraljeviću, Marko proverava svoju snagu cedeći rukom vodu iz „suve drenovine“.</p> <p> </p> <p><strong>Lekovitost</strong></p> <p>Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao lek za lečenje dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Sličnog je dejstva i kora. Prave se i slatko, kompot i džem.</p> <p> </p> <p><strong>Dren - zdrav od semena do ploda</strong></p> <p>dren pomaže u lečenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, kod zarastanja rana. Svaki njegov deo je lekovit.</p> <p> </p> <p>Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cveta u februaru i martu, a sazreva od jula do oktobra. Plodovi su tamnocrveni, slatko-kiselkastog ukusa.</p> <p> </p> <p>Sadrže veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drenjinama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u pomorandži. Plodovi se jedu u svežem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.</p> <p> </p> <p>U Francuskoj i Italiji se od drenjina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Nemačkoj se kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od testa i krompira. U Rusiji prave ukusne supe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovaoci tradicionalne medicine i dobro znaju lekovita svojstva drena.</p> <p> </p> <p>Svaki njegov deo je lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice. Delotvoran je u lečenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zaceljivanje rana.</p> <p> </p> <p>Ruski naučnici su ustanovili da drenjine, kora stabla i listovi poseduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati deo ploda i ulje iz semenki može da se koristi za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada creva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.</p> <p> </p> <p><strong>SOK OD DRENJINA</strong></p> <p>Za pripremu je potrebno 4,5 litra vode, dva kilograma zrelih drenjina i kilogram šećera. Drenjine se operu, iseckaju i dodaju u tri litra provrele vode. Kuvaju se 20 minuta, zatim se sklone sa ringle, ostave da se ohlade i na kraju se ispasiraju. Ova masa u presi ili gazi prelije se ostatkom vode, vrati se na ringlu i kuva se još 15 minuta. Postupak sa hlađenjem i pasiranjem se ponavlja.</p> <p> </p> <p>Nakon toga pomeša se sve, doda se šećer i na niskoj temperaturi, uz neprekidno mešanje, sačeka da se šećer rastopi. Tek onda temperatura se pojača i sok kuva još 10 minuta. Zatim se sipa u oprane i vruće flaše, koje se potom hermetički zatvaraju. Kada se jednom flaša otvori, trebalo bi je držati u frižideru. Zbog jake koncentracije razblažuje se običnom ili kiselom vodom.</p> <p> </p> <p><strong>PEKMEZ</strong></p> <p>Pravi se uvek u istoj razmeri - na kilogram pasiranih drenjina ide kilogram šećera. Zreli plodovi se prvo operu, očiste od koštica, preliju vrelom vodom i ostave da odstoje pet minuta. Potom se izvade iz vode, propasiraju, stave u šerpu i pospu šećerom. Sadržaj se kuva tri časa na umerenoj temperaturi uz neprestano mešanje. Završeno je kada se masa zgusne. Vruć pekmez sipa se u čiste i tople tegle, koje se otvorene stavljaju u rernu zagrejanu na 100 stepeni, da odstoje petnaestak minuta. Pošto se izvade, stavlja se celofan ili hermetički zatvarač i odlažu se na suvo mesto.</p> <p> </p> </body> </html>
V 217 (2,5g)
Dren Seme (Cornus mas)  - 4

Silver Buffaloberry Seme – ukusno voce (Shepherdia argentea)

Silver Buffaloberry Seme...

Cena 1,95 € SKU: V 207
,
5/ 5
<h2><strong>Silver Buffaloberry Seme – ukusno voce (Shepherdia argentea)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Srebrna Bizon Bobica je trnoviti grm, visine 3 do 4 m. Listovi su uski izduženi, sa zaobljenim vrhom i imaju srebrnu boju, plodovi su crveni i slatko-kiselkasti. U Severnoj Americi se obradjuju u marmeladu ili slatko a naravno jedu se I sirovi I veoma su lekoviti. Visina koju distize ova biljka je do 4m, a isto tako I širina do 4m. Ono sto je zanimljivo kod ove biljke je da se prvo pojavljuju cvetovi pa tek onda listovi. Plodovi mogu ostati na granama do kasno u zimu I izgledaju atraktivno dok su prekriveni snegom.</p> <p><strong>Ova biljka je otporna na temperature do -40C.</strong></p> <p> </p> <p></p>
V 207 (5 S)
Silver Buffaloberry Seme – ukusno voce (Shepherdia argentea)