5/ 5

<h2><strong>Dragon Fire čili seme - sjeme</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Ukrštanjem carolina reaper i još jednim čilijem (nasa tajna) iz porodice Capsicum chinense, smo nakon 4 godine uspeli da dobijemo stabilnu sortu chili paprike. Iako je po duzini (do 4 cm) i tezini (do 3 g) mali cili , njegova ljutina uopste ne zaostaje u odnosu na carolina reaper. Biljka je snazna visine oko 150 cm i nosi mnostvo plodova, u jednoj berbi se moze ubrati i do 450 plodova.<br /><br />Idealan chili za susenje, konzerviranje i svezu upotrebu. Odlican je i za spremanje ljutih soseva u kombinaciji sa drugim chili papricicama.<br /><br />Odlican vocni ukus i miris.<br /><br />Pod opcijom boja izaberite zeljenu boju ploda koju zelite. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

C 55 Y (10S)

5/ 5

<h2><strong>Seme paradajza Kraljica noći</strong></h2> <h2><span style="color: #f80000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Königin der Nacht - Kraljica noći je novija plava sorta iz područja Rajne, Njemačka. Ono što zasigurno znamo je da ova nova sorta dolazi iz Njemačke iz područja Rajne i daljnji podaci su nepoznati.<br><br>Okrugli crveno-narančasti prugasti plodovi s vrlo snažnim plavo-crnim utjecajima na gornju polovicu antocijanina. Što su plodovi više izloženi sunčevoj svjetlosti, jači je ovaj antioksidans (isto kao i borovnice), što će plodovi više pocrnjeti.<br><br>Dens meso, ali vrlo sočno s jakim okusom rajčice.<br><br>Srednje veličine neodređene rastuće biljke od oko 1,5 m do 1,75 m sa visokim prinosima razumno u ranoj sezoni, ali za plavu sortu.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VT 123 (10 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Seme paradajza Campari</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Campari je vrsta paradajza, poznata po svojoj sočnosti, visokom nivou šećera, niskoj kiselosti i nedostatku brasnjavosti. Camparis su duboko crno-crveni i veći od čeri paradajza, ali manji i okrugliji od paradajza šljivara. U supermarketima se često prodaju kao „paradajz na vinovoj lozi“ (TOV), kategorija paradajza koja je godinama postala sve popularnija. Paradajz Campari može se proizvoditi od različitih sorti sa sličnim karakteristikama, standard je Mountain Magic. Kao hibrid, seme košta oko 150.000 dolara po kilogramu.<br><br>Kompanija Mastronardi Produce je 2003. godine registrovala izraz „Campari“ kao zaštitni znak Sjedinjenih Država za svoj paradajz; međutim, zaštitni znak osporen je 2006. na osnovu tvrdnji da je „Campari“ zapravo opšti naziv za sortu paradajza koju je devedesetih godina prošlog veka uzgajala holandska kompanija Enza Zaden.<br><br>Karakteristike<br>Tipična sorta Campari je u obliku kugle, sa pravilnim listovima i pokazuje otpornost na virus mozaika duvana. Biljka raste 6,8 stopa (1,8-2,4 m) i sazreva za 70-80 dana. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VT 124 (10 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Tauso Seme (Passiflora coactilis)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0a0a;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> Snažan, zimzelena penjačica sa trokrakim lišćem i ružičastim cvetovima praćena okruglim, žućkastim plodovima koji su jestivi i aromatični. Passiflora coactilis je biljka iz hladnih, nadmorskih visina u oblacima u Andima u Južnoj Americi na jugozapadu Kolumbije i u Ekvadoru između 2200 i 3600 m. dobro je prilagođen8a hladnim uslovima i raste u mnogim toplim umerenim klimama u zonama USDA 9 i više.<br><br><strong>U mraznom vremenu, lišće i izdanci mogu biti oštećeni, ali će na proleće ponovo izrasti iz korena.</strong> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 120 (3 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Jarilla seme (Jarilla caudata)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0a0a;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> Jarilla caudata prilično je nespektakularna biljka i rođak papaje s prilično izvanrednim i vrlo neobičnim plodovima. Uspravna ili puzava, suha listopadna, zeljasta višegodišnja biljka, porijeklom iz Meksika i Centralne Amerike, gdje raste u kserofitnim šikarama i listopadnim šumama, na nadmorskoj visini između 1500 i 2000 m.<br><br>Slično Jarilla heterophylla, proizvodi sočan gomolj koji drži zelene ili ljubičasto-zelene stabljike koje se od baze granaju ovalnim do kopljastim lišćem i bjelkastim cvjetovima s povremenim ljubičastim prugama. Cvjetove prate duguljasti do eliptični plodovi koji mogu doseći i do 30 cm dužine, s dugim izbočinama nalik na rogove. Oni su pjegavi u svjetlijim i tamnijim nijansama zelene i postaju žuti kada sazriju, dok "rogovi" postaju ljubičasti.<br><br>Plodovi su jestivi i povremeno se nalaze na lokalnim tržnicama. Mekano voće jede se sirovo, dok se potpuno zrelo koristi za pripremu osvježavajućeg napitka od njihovog soka. Prema jednom starom meksičkom receptu, plodovi Jarilla caudata mogu se koristiti i za pripremu konzervi, a posebno su ukusni u kombinaciji s kokosom.<br><br>Ovaj rođak papaje dobro će narasti u većini toplih umjerenih klimatskih zona do najmanje USDA zone 9, pa čak i preživjeti sušu i hladnoću. Bila bi to zanimljiva vrsta za hibridizaciju s drugim srodnicima papaje. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 72 (3 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Tumbo seme (Passiflora mixta)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0a0a;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> Passiflora mixta je robusna drvenasta loza koja je uobičajena u Andima u Južnoj Americi od Kolumbije do Bolivije, gdje se nalazi u šumama na većim nadmorskim visinama između 1400 i 3800 m.<br>Popularan je zbog ljupkog ružičastog do crvenog cveća i jestivog, zaobljenog, veoma slatkog voća. Plodovi se jedu sveži i od njih se pravi sok.<br><br>Passiflora mixta je dobro prilagođena hladnim uslovima i raste u mnogim toplim umerenim klimama u zonama USDA 9 i više.<br><br>Oznake: prilagođeno deci i kućnim ljubimcima, penjačica, jestivo voće, zimzeleno, cvetanje, malpighiales, mešavina, ukrasno, passiflora, saksija, tumbo ...<br> <h2 style="color: #1a1a1a; font-size: 30px;"><span class="mw-headline" id="Germination">Germination</span></h2> <p style="color: #333333; font-size: 16px;" class=""><i>Passiflora mixta</i><span>&nbsp;</span>seeds take approximately 30–365 days to germinate and even under optimal conditions their growth may be erratic. The seeds should be planted 6 mm (0.24 in) deep in a peaty seed sowing mix at about 20–30 °C (68–86 °F). new water should be used every day and it is necessary to soak them under warm water. This process will cause some seeds to swell up; these seeds should be sown instantly. On occasion, it is also important to soak the container in which the seeds are placed.<span>&nbsp;</span></p> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 83 (3 S)

5/ 5

<h2><strong>Jatropha seme (Jatropha curcas)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0a0a;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> Jatropha je rod od cvjetnice u obitelji spurge , Euphorbiaceae . Naziv je izveden iz grčkih riječi ἰατρός (iatros), što znači "liječnik", i τροφή (trofej), što znači "prehrana", otuda i zajednički naziv fizički orah . Drugi uobičajeni naziv je nettlespurge . Sadrži približno 170 sp vrste sočnih biljaka , grmlja i drveća (neka su listopadna , poput Jatropha curcas ). Većina ih je porijeklom iz Amerike , a 66 vrsta je pronađeno u Starom svijetu . Biljke proizvode odvojene muške i ženske cvjetove . Kao i kod mnogih članova obitelji Euphorbiaceae , Jatropha sadrži spojeve koji su vrlo toksični. Vrste Jatropha tradicionalno se koriste u proizvodnji košara, štavljenju i proizvodnji boja. U 2000-ima je jedna vrsta, Jatropha curcas , stvorila interes kao uljarica za proizvodnju biodizela i također imala medicinsku važnost kada se koristi kao ulje za lampe; domaći Meksikanci na području Veracruza razvili su se selektivnim uzgojem Jatropha curcas varijante u kojoj nedostaju toksični spojevi, što donosi bolji prihod kada se koristi kao izvor za &lt;107] biodizel , zbog njegovog jestivog nusproizvoda. Toksičnost se može vratiti ako se jestiva Jatropha opraši otrovnim vrstama.<br><br><strong>Koristi</strong><br>Stabljike haat () koriste za izradu košara ljudi Seri u Sonora , Meksiko. Stabljike se prže, dijele i namaču kroz složeni postupak. Crvenkasta boja koja se često koristi izrađena je od korijena druge biljne vrste, Krameria grei . Začinska jatrofa (J. integerrima ) uzgaja se kao ukras u tropskim krajevima zbog svojih kontinuirano cvatućih grimiznih cvjetova. Biljna trbušna biljka (J. podagrica ) korištena je za tankožu i proizvodnju crvene boje u Meksiku i na jugozapadu Sjedinjenih Država. Koristi se i kao sobna biljka.<br><br>Ulje iz Jatropha curcas uglavnom se pretvara u biodizel za upotrebu u dizelskim motorima. Kolač koji nastaje ekstrakcijom ulja, proizvod bogat proteinima, može se koristiti za ribu ili hranu za životinje (ako je detoksificiran). Također je sirovina na biomasu za pogon elektrana ili za proizvodnju bioplina i visokokvalitetno organsko gnojivo .<br><br>2007. godine, Goldman Sachs navodi Jatropha curcas kao jednog od najboljih kandidata za budućnost proizvodnja biodizela . Otporan je na sušu i štetnike , a proizvodi sjeme koje sadrži 27-40% ulja , u prosjeku 34,4%. Preostali kolač od sjemenki jatrofe nakon ekstrakcije ulja također se može uzeti u obzir za proizvodnju energije. Međutim, usprkos obilju i upotrebi kao ulje i melioracijske biljke, nijedna vrsta Jatropha nije pravilno pripitomljena i, kao rezultat toga, njihova je produktivnost promjenjiva, a dugoročno utjecaj njihove velike uporabe na kvalitetu tla i okoliš je nepoznat. Istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da proizvodnja biodizela Jatropha zahtijeva znatno više vode od ostalih uobičajenih kultura biogoriva , te da su početne procjene prinosa bile visoke. Ranije su veće procjene Instituta Worldwatch sugerirale da bi se s jednog hektara uzgoja moglo dobiti 202 litara (4,8 barela) biodizela.<br><br>Jatropha curcas se također proučava za upotrebu kao biljka za sekvestraciju u sušnim predjelima.<br><br><strong>Otrovnost</strong><br>Slično kao i drugi članovi obitelji Euphorbiaceae , i pripadnici roda Jatropha sadrže nekoliko toksičnih spojeva. Sjeme Jatropha curcas sadrži vrlo otrovni toksalbumin kurcin, dimer lektina . Sadrže i kancerogeni forbol . Unatoč tome, sjeme se povremeno jede nakon prženja, što smanjuje dio toksičnosti. Njegov sok nadražuje kožu, a unošenje samo tri neobrađena sjemena može biti kobno za ljude. Zapadna je Australija 2005. zabranila Jatropha gossypiifolia kao invazivnu i vrlo otrovnu za ljude i životinje. Iako se koristio kao lijek u određenim geografskim regijama, utvrđeno je da nema antimikrobnuaktivnost.Wikipedia &nbsp;site:hr2.wiki<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

T 92 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Seme granadine (Jarilla heterophilla)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0a0a;"><strong>Cena za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> Zaboravljeni rođak obične papaje, ova puzava ili ležeća zeljasta višegodišnja biljka nalazi se u hrastovim i listopadnim šumama i sekundarnim staništima od Meksika do Centralne Amerike na nadmorskim visinama između 1500 i 2700 m.<br><br>Naraste samo do 1 m visine iz mesnatog, sferičnog, gomoljastog korena, prečnika oko 15-20 cm. Delikatne stabljike granaju se od baze i drže valovito ili nazubljeno lišće i beličaste cvetove sa povremenim dodirima ljubičaste boje, koje prate radoznali, rogati, okrugli plodovi, prečnika oko 2,5 cm i zeleni do ljubičasti sa belim prugama.<br><br>Plodovi Jarilla heterophilla povremeno se nalaze na seoskim pijacama u Meksiku i veoma su cenjeni zbog svog mirisnog, prijatnog i aromatičnog ukusa sa notama citrusa i senfa.<br><br>Obično se od njih prave dzemovi i umaci uz različito meso.<br><br>Oznake: brassicales, karika, listopadna višegodišnja biljka, jestivo voće, granadina, heterophilla, jarilla, jarill, nana<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 105 (3 S)

5/ 5

<h2><strong>Carolina Reaper mlevena u epruveti, Najljuci Chilli Na Svetu</strong></h2> <h2><span style="color: #e03e2d;"><strong>1,8 grama praha u epruveti.</strong></span></h2> <p><strong>Vrlo praktično za korištenje, uvek možete poneti sa sobom i začiniti jelo kako želite :-)<br>I ove godine 2021 opet ćemo imati 1200 naših biljaka od kojih vam nudimo kako seme tako i mlevenu Carolina Reaper.</strong></p> <p>Izuzetno ljuta Carolina Reaper je odlična za meso, rebarca, ribu, supe i još mnogo toga! Mali paketi su odličan način da isprobate kolika jhe ljutina Carolina Reaper.</p> <p>Crvena paprika "Carolina Reaper" (HP22B) uzgojena na poljoprivrednom imanju Eda Curriea u Južnoj Carolini u Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je kao najljuća paprika ikada uzgojena.</p> <p>"Carolina Reaper" najljuća paprika na svijetu</p> <p>Ljutina male crvene paprike prema mjernom sistemu Skovila dostigla je 2,2 miliona mjernih jedinica. Poređenja radi, ljutina normalne crvene paprike dostiže pet hiljada mjernih jedinca Skovila. Vlasnik imanja na kojem se paprika uzgaja Ed Currie kazao je kako je ljutinu njegove paprike ranije testirao Univerzitet Winthrop.</p> <p>Direktor Instituta za ljutu papriku sa Univerziteta New Meksiko Paul Bosland kazao je da nije smio probati spornu papriku, jer se prepalašio njene ljutine.</p> <p>Za ljutinu ove paprike odgovorna je hemijska tvar kapsaicin. Ova hemijska tvar pokazuje različite rezultate ovisno o uslovima okoline, a mijenja se također ovisno i o genetskoj strukturi biljke te mjestu uzgoja.</p> <p>Ranije je rekord najljuće paprike držala indijska paprika "Bhut Kolokia" čija je ljutina iznosila 1,2 miliona Skovila.</p> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

Z 5 CRPTT

5/ 5

<h2 class=""><strong>Jermenski Zmija Krastavac Seme</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Uveden iz Armenije u Italiju 1400 ih, ovaj atraktivni hrskavi krastavac ostaje sladak čak i kad je plod velik.<br><br>Tanke kore i gustog mesa ovi krastavci imaju malo sjemenki i ugodno blagog su okusa. Zapravo, dinja s okusom poput krastavca i lako se probavlja. Poput engleskog krastavca, ne treba ga oguliti.<br>Jednako dobro raste na tlu ili na mrezi. Plod naraste približno 72-90 cm (30-36 ")<br><br>Jajik je tradicionalno armensko jelo koje obično koristi armenske krastavce i prenosi se s koljena na koljeno. Ovaj prilog pravi se od krastavaca, jogurta i češnjaka ili nane, a često se konzumira ljeti za borbu protiv vrućih temperatura vani. Obično se poslužuje s pita čipsom ili somunima, a također se dobro slaže s piletinom i rižom. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

PK 1 (10 S)

5/ 5

<h2><strong>Seme Dzinovske Lubenice</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 40+ (2g) Semena.</strong></span></h2> Vrlo produktivna sorta koja proizvodi velike plodove težine do 150 kg. Plod ima veoma slatko meso koje je sjajno crvene boje. Dobra otpornost na bolesti.<br><br>Naše odabrano i testirano seme proizvodi duguljaste lubenice sa svetlozelenim prugama, sa ukusnim i veoma slatkim ukusom i veličanstvenom veličinom, čak i iz Ginisove knjige rekorda. Težina, ako se pažljivo uzgaja, može premašiti 130 kilograma.<br><br>Ogromnim lubenicama potrebno je toplo, vlažno, dobro drenirano tlo. Treba zapamtiti da biljke treba postaviti najmanje dva metra jedna od druge zbog veličine koju džinovska lubenica može doseći.<br><br>Za najbolje rezultate izaberite uvek sunčano mesto u bašti.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VE 117 G (2g)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Ehinacea seme Moench (Echinacea purpurea)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 20 semena.</strong></span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;"><b>Ehinacea</b><span>&nbsp;</span>(<i>Echinacea purpurea</i>), je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Osnovno obeležje ove biljke su krupne glavičaste<span>&nbsp;</span>cvasti<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>seme<span>&nbsp;</span>koje ima sitne zupce pa podseća na<span>&nbsp;</span>ježa<span>&nbsp;</span>(grč.<span>&nbsp;</span><span lang="el"><span lang="el" title="грчки текст">εχινοσ</span></span>=jež).</p> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Poreklom je iz<span>&nbsp;</span>Severne Amerike<span>&nbsp;</span>i ima veći broj vrsta od kojih je 9<span>&nbsp;</span>endemičnih<span>&nbsp;</span>za to područje od kojih se plantažiraju samo dve vrste. Vrste kao što su<span>&nbsp;</span><i>E. purpurea</i>,<span>&nbsp;</span><i>Е. palida</i><span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span><i>Е. angistifolia</i><span>&nbsp;</span>su najviše u upotrebi pri čemu su najbolje lekovite rezultate pokazale prve dve navedene vrste, ali se najviše koristi treća vrsta jer se i najuspešnije plantažira. U<span>&nbsp;</span>Srbiji<span>&nbsp;</span>je plantažni uzgoj ehinacee u početnim fazama.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Лековити_састојци">Lekoviti sastojci</span></h2> <p>Lekovita svojstva pokazuju tri vrste ehinacee: (<i>Echinacea purpurea</i>,<span>&nbsp;</span><i>Echinacea angustifolia</i><span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span><i>Echinacea pallida</i>). Ove vrste sadrže u različitim odnosima:<span>&nbsp;</span>fenolkarbonske kiseline<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>depsidne kiseline: kafenu, hlorogensku i dikafeoilhinu kiselinu; estre kafene ivinske kiseline i ferulinske i vinske kiseline. Prisutni su i estri šećera i kafene kiseline - ehinakozidi; nezasićena,<span>&nbsp;</span>alifatična jedinjenja: amidi, izobutilamidi, polienske kiseline...</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.9B.D0.B5.D0.BA.D0.BE.D0.B2.D0.B8.D1.82.D0.BE_.D0.B4.D0.B5.D1.98.D1.81.D1.82.D0.B2.D0.BE_.D0.B8_.D1.83.D0.BF.D0.BE.D1.82.D1.80.D0.B5.D0.B1.D0.B0"></span><span class="mw-headline" id="Лековито_дејство_и_употреба">Lekovito dejstvo i upotreba</span></h2> <p>Upotrebljavaju se, kako nadzemni, tako i podzemni delovi biljke od kojih se mogu spravljati sirup, čaj, tinkture, sprejevi, tablete, sokovi i dr. Na našem tržištu se sada mogu naći različiti proizvodi na bazi ove biljke, ali se savetuje oprez pri njihovom korišćenju. Najbolje je da se savet potraži kod stučnih lica (farmaceuta) da bi se izbegla upotreba nedovoljno dobrih preparata i da bi doziranje bilo pravilno.</p> <p>Među američkim<span>&nbsp;</span>Indijancima<span>&nbsp;</span>ova biljka predstavlja osnovu narodne medicine, poput<span>&nbsp;</span>lincure<span>&nbsp;</span>u našem narodu. Koriste je, kako protiv zmijskog ujeda i uboda otrovnih insekata (ima antiseptično dejstvo) i upala, tako i za podizanje i održavanje<span>&nbsp;</span>imuniteta.</p> <p>Danas se najviše koristi za podizanje imuniteta i za poboljšanje odbrane od infekcije mikroorganizmima (virusi,<span>&nbsp;</span>bakterije). Upotrebom ehinacee se povećava<span>&nbsp;</span>nespecifični imunitet, odnosno postiže se bolja odbrambena sposobnost organizma protiv svega što bi moglo da mu naškodi.</p> <p>Za ehinaceu se smatra da deluje na povećanje odbrambene sposobnosti organizma tako što se povećava broj leukocita (bela krvna zrnca), a stimuliše se i sinteza<span>&nbsp;</span>interferona, proteina koji učestvuje u odbrani organizma od virusnih infekcija. Najbolji učinak postiže se kada se preparati od ove biljke počnu uzimati čim se primete prvi simptomi gripa ili prehlade, dakle, pre nego što se bolest razvije. Time se organizmu pomaže da se odupre infekciji. Ehinacea ispoljava antibakterijsko i antivirusno dejstvo. Primenjuje se i lokalno, kod rana, povreda, ujeda, uboda... jer ispoljava antibakterijsko dejstvo i ubrzava zarastanje rana stvaranjem vezivnog tkiva. Primenjuje se kod pojave infekcija ili preventivno, za stimulaciju imuniteta, pri čemu se ne preporučuje upotreba duže od 8 nedelja u kontinuitetu. Nemačka komisija E je odobrila upotrebu ekstrakta ehinacee kod prehlada i hroničnih infekcija disajnih puteva, i kod infekcija donjeg urinarnog trakta.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.9D.D0.B5.D0.B6.D0.B5.D1.99.D0.B5.D0.BD.D0.B0_.D0.B4.D0.B5.D1.98.D1.81.D1.82.D0.B2.D0.B0"></span><span class="mw-headline" id="Нежељена_дејства">Neželjena dejstva</span></h2> <p>Nisu zabeležena neželjena dejstva. Moguća je pojava<span>&nbsp;</span>alergije<span>&nbsp;</span>kod osoba koje su alergične na druge biljke iz familija glavočika Asteraceae (maslačak,<span>&nbsp;</span>kamilica...).</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.9A.D0.BE.D0.BD.D1.82.D1.80.D0.B0.D0.B8.D0.BD.D0.B4.D0.B8.D0.BA.D0.B0.D1.86.D0.B8.D1.98.D0.B5"></span><span class="mw-headline" id="Контраиндикације">Kontraindikacije</span></h2> <p>Zbog svojih<span>&nbsp;</span>imunostimulativnih<span>&nbsp;</span>svojstava ehinaceu ne treba primenjivati kod<span>&nbsp;</span>autoimunih oboljenja<span>&nbsp;</span>(AIDS,<span>&nbsp;</span>multipla skleroza,<span>&nbsp;</span>kolagenoza,<span>&nbsp;</span>lupus,<span>&nbsp;</span>reumatoidni artritis, ...). Kontraindikovana je istovremena primena sa<span>&nbsp;</span>imunosupresivima<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>kortikosteroidima. Ne primenjuje se kod dece mlađe od 2 godine.</p> <p><b>Zbog nedovoljnog poznavanja sastava i delovanja ehinacea se ne preporučuje tokom trudnoće i dojenja. Primena je kontraidikovana kod sledećih sistemskih oboljenja:<span>&nbsp;</span>tuberkuloza,<span>&nbsp;</span>multipla skleroza,<span>&nbsp;</span>autoimuna oboljenja.</b></p> <br> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

MHS 75 (0.1 g)