5/ 5

<h2><strong>Kelreuterija seme (Koelreuteria paniculata)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <b style="color: #202122; font-size: 14px;">Kelreuterija</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>(</span><i style="color: #202122; font-size: 14px;">Koelreuteria paniculata</i><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>Laxm.) je dobila naučni naziv roda po Kelrojteru (Joseph Gottlieb Kölreuter, 1733–1806), profesoru istorije prirode iz<span>&nbsp;</span></span>Karlsruea<span style="color: #202122; font-size: 14px;">, dok epitet vrste<span>&nbsp;</span></span><i style="color: #202122; font-size: 14px;">paniculata</i><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>na latinskom znači metličasta, zbog<span>&nbsp;</span></span>cvasti<span style="color: #202122; font-size: 14px;">. Naziv je dao ruski hemičar, botaničar i geograf švedskog porekla Laksman (Erik Gustavovich Laxmann, 1737-1796). Srpski naziv je kelreuterija, a ređe lampion drvo.</span><br> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Опис_врсте">Opis vrste</span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Nisko listopadno<span>&nbsp;</span>drvo<span>&nbsp;</span>visine do 15 m. U urbanim prostorima kao sađena ukrasna biljka obično je niža nego na prirodnom staništu. U povoljnim uslovima sa dosta sunca i toplim letom brzo raste ali nema dug životni vek. Kruna široka, okruglasta, prozračna. Mlade grančice u početku gusto dlakave, kasnije ogole.<span>&nbsp;</span>Pupoljci<span>&nbsp;</span>spiralno raspoređeni, krupni, trbušasti, pri dnu suženi, a pri vrhu zašiljeni ili tupi.</p> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Listovi<span>&nbsp;</span>naizmenični, neparno perasti, do 35 cm dugi i 18 cm široki, sastavljeni od 7-15 naspramnih liski od kojih su srednji parovi najveći. Rub liski je grubo testerast. U jesen listovi dobijaju živopisnu bronzanocrvenu boju.</p> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Cvetovi<span>&nbsp;</span>su žuti i formiraju do 40 cm duge, terminalne, uspravne<span>&nbsp;</span>metličaste cvasti. Mogu biti muški, ženski ili hermafroditni.<span>&nbsp;</span>Čašica<span>&nbsp;</span>je mala, petočlana, duboko urezana.<span>&nbsp;</span>Krunični listići<span>&nbsp;</span>su neznatno povijeni unazad i ima ih četiri. Ima osam<span>&nbsp;</span>prašnika. Vreme cvetanja: juli-avgust.</p> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Plod<span>&nbsp;</span>trooka, viseća, naduvena pergamentasta<span>&nbsp;</span>čaura<span>&nbsp;</span>koja je u stadijumu zrelosti svetlosmeđa i otvara se na tri dela. Sazreva u septembru i ostaje preko zime.<span>&nbsp;</span>Seme<span>&nbsp;</span>je crno, golo i sjajno, veličine graška, obično po jedno u svakoj pregradi čaure. Seme bez<span>&nbsp;</span>endosperma<span>&nbsp;</span>sa spiralno uvijenim<span>&nbsp;</span>kotiledonima<sup id="cite_ref-Bean_1-0" class="reference" style="font-size: 11.2px;"></sup><sup id="cite_ref-hux_5-0" class="reference" style="font-size: 11.2px;"></sup></p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.90.D1.80.D0.B5.D0.B0.D0.BB"></span><span class="mw-headline" id="Ареал">Areal</span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Od prirode je rasprostranjena u istočnoj<span>&nbsp;</span>Aziji,<span>&nbsp;</span>Kini<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>Koreji. Raste na vlažnim staništima, na zaravnima i na siromašnim<span>&nbsp;</span>zemljištima<span>&nbsp;</span>u izdanačkim<span>&nbsp;</span>šumama. Opseg introdukcije je širok, naturalizovana je u<span>&nbsp;</span>Japanu,<span>&nbsp;</span>Americi<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>Evropi.<span>&nbsp;</span><sup id="cite_ref-inv_4-1" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[4]</sup>.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.91.D0.B8.D0.BE.D0.B5.D0.BA.D0.BE.D0.BB.D0.BE.D1.88.D0.BA.D0.B5_.D0.BA.D0.B0.D1.80.D0.B0.D0.BA.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B8.D1.81.D1.82.D0.B8.D0.BA.D0.B5"></span><span class="mw-headline" id="Биоеколошке_карактеристике">Bioekološke karakteristike</span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Heliofilna<span>&nbsp;</span>je vrsta skromnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta; uspeva na većini tipova, a najviše joj odgovaraju glinovita. Podnosi niske temperature do –10<sup style="font-size: 11.2px;">o</sup>S ali je osetljiva na niže, mladi izbojci su osetljivi na kasne mrazeve u proleće<sup id="cite_ref-inv_4-2" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[4]</sup>.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.97.D0.BD.D0.B0.D1.87.D0.B0.D1.98"></span><span class="mw-headline" id="Значај">Značaj</span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Popularna je kao<span>&nbsp;</span>ukrasna biljka<span>&nbsp;</span>u delovima sveta sa<span>&nbsp;</span>umerenom klimom<span>&nbsp;</span>zbog dekorativnih cvetova, listova, i plodova. Koristi se kao soliterna, za<span>&nbsp;</span>drvorede, oko parkinga i sl. Veoma otporna na gradske uslove, sušu, zbijeno zemljište, soli,<span>&nbsp;</span>aerozagađenje. Otporna na<span>&nbsp;</span>vetar<span>&nbsp;</span>pa se koristi i u<span>&nbsp;</span>vetrozaštitnim pojasevima. Pečeno seme je jestivo, kao i kuvani mladi listovi i izbojci, ali nije u široj upotrebi. Medonosna vrsta. Cvetovi su lekoviti i koriste se za lečenje<span>&nbsp;</span>konjuktivitisa. Iz cvetova se dobija žuta boja a iz semena crna<sup id="cite_ref-hux_5-1" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[5]</sup><sup id="cite_ref-inv_4-3" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[4]</sup>.</p> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Može da se raširi i postane<span>&nbsp;</span>invazivna<span>&nbsp;</span>u oblastima sa blagom zimom. U pojedinim oblastima kao što je istočni deo<span>&nbsp;</span>SAD, posebno<span>&nbsp;</span>Florida, smatra se invazivnom vrstom. Kod nas kelreuterija ima nizak stepen invazivnosti<sup id="cite_ref-inv_4-4" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[4]</sup>.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span id=".D0.A0.D0.B0.D0.B7.D0.BC.D0.BD.D0.BE.D0.B6.D0.B0.D0.B2.D0.B0.D1.9A.D0.B5"></span><span class="mw-headline" id="Размножавање">Razmnožavanje</span></h2> <p style="color: #202122; font-size: 14px;">Semenom i<span>&nbsp;</span>vegetativno. Setva se vrši odamah po sazrevanju. Seme zahteva<span>&nbsp;</span>hladnu stratifikaciju<span>&nbsp;</span>ako se seje u zatvorenom, poželjan predtretman u toploj vodi 24 sata<sup id="cite_ref-stil_6-0" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[6]</sup><sup id="cite_ref-oco_7-0" class="reference" style="font-size: 11.2px;">[7]</sup>.<span>&nbsp;</span></p> <br><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

T 93 (10 S)

5/ 5

<h2><strong>Plasticna Transparentna epruveta sa poklopcem 10 ml</strong></h2> <h2><span style="color: #f80000;"><strong>Cena je za 1 epruvetu.</strong></span></h2> <p>Idealna za čuvanje semena ili nekih druge stvari. Poklopac se odlicno zatvara pa je samim tim idealna i za cuvanje tečnosti.</p> <p>Plastična epruveta koja se moze koristiti i za centrifuge sa poklopcem.</p> <p>Od PP materijala, Izdrzava temperature do 150 stepeni, nema balona i bez nečistoća.</p> <p>Špicasto dno, fleksibilan poklopac, lako se otvara.<span></span></p> <p class=""><strong>Specification:</strong><br>Specifications: Centrifuge tube<br>Material: Plastic<br>Color:Transparent color</p> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

PE 7 (10ml)

5/ 5

<h2><strong>Krušvina Seme, kruška trnovača (Pyrus amygdaliformis)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Krušvina, kruška trnovača ili dugolisna kruška (Pyrus amygdaliformis Vill.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 6 m visine, krošnja je nepravilna, okruglasta, gusta. Korijenov sustav je snažan, dubok i dobro razgranat. Grane su prekrivene trnjem, kora je crvenkasta, uzdužno i poprečno<br>ispucana, debela oko 1 cm. Mladi izboji su smeđi, u početku gusto dlakavi, kasnije ogole.&nbsp;<br><br>Pupovi su sitni, dugi tek oko 2 mm, prekriveni tamnosivim do tamnosmeđim ljuskama koje su sitno dlakave i ušiljene. Listovi su naizmjenični, izduženo eliptični, dugi 3-8 cm, široki 1-3 cm, ušiljeni, cjelovitog rubova ili sitno pilasti, na licu tamnozeleni, naličje je sivkasto, fino dlakavo, nalaze se na tankim oko 1-3 cm dugim peteljkama.&nbsp;<br><br>Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2 cm, skupljeni po 5-12 u gronjaste cvatove, vjenčić je građen od 5 bijelih latica. Cvate u travnju i svibnju.&nbsp;<br><br>Plodovi su okruglasti, tvrdi, u početku zeleni, kasnije žutosmeđi, veliki 2-3 cm, nalaze se na kratkim stapkama. Dozrijevaju u listopadu, sjemenke su im crne, plosnate, duge oko 5-6 mm.<br><br>Rasprostranjena je u južnoj i jugoistočnoj Europi te u Maloj Aziji. Kod nas je ima uzduž Jadrana, u Istri, primorju i Dalmaciji. Raste na toplim, sunčanim i polusjenovitim mjestima, u šikarama, u čistinama listopadnih šuma, na livadama, u makiji.&nbsp;<br><br>Otporna na sušu, slabije na niske temperature, dobro veže tlo i čuva ga od erozije. Sporog je rasta, dobre je izbojne snage iz panjeva. Ponekad se koristi kao podloga za cijepljenje voćaka.<br><br>Plodovi su jestivi, kiselkastog su okusa. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj ili prerađivati prema želji.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 114 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Amurska aronija seme (Prunus maackii)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Prunus maackii, koji se obično naziva Mandžurska trešnja ili Amurska aronija, je vrsta trešnja porijeklom iz Koreja i obje banke Rijeka Amur, u Mandžurija na sjeveroistoku Kina, i Amurska oblast i Primorje na jugoistoku Rusija.<br><br>To je listopadna stablo naraste na 4-10 m visine. The kora na mladim je stablima vrlo izražen, gladak, sjajan brončano-žuti, ali s godinama postaje pukotina i mutno tamno sivo-smeđa. The lišće su naizmjenični, jajoliki, dužine 4–8 cm i širine 2,8–5 cm, s pubertetnom peteljkom od 1–1,5 cm i cijelim ili vrlo fino nazubljenim rubom; odozgo su tamnozelene, blago bljeđe i pubertetne na žilama odozdo. The cvijeće proizvedene na uspravnim klasovima dužine 5–7 cm, svaki cvijet promjera 8–10 mm, s pet bijelih latica. The voće je mala poput trešnje koštunice Promjer 5–7 mm, isprva zelena, a u zrelosti prvo postaje crvena, a zatim tamnoljubičasta ili crna. Cvjetanje je sredinom proljeća, a plod je zreo početkom ljeta do rane jeseni.[2][4]<br><br>Ime je dobilo po Richard Karlovich Maack (1825. - 1886.) koji su ga otkrili i opisao Ruprecht u Bik. Kl. Fizičko-matematička. Akad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg 15: 361 (1857).[3][5]<br><br>Uzgoj i namjene<br>Uzgaja se kao ukrasno drvo u sjevernom Europa i Sjeverna Amerika, uglavnom zbog ukrasne kore. Preferira sunčevu svjetlost i vlažno (ali drenirano) tlo, a tolerantna je na jaku zimsku hladnoću (-40C), ali ne i na vrućinu. Voće se koristi u proizvodnji sokova, želea i džema. Primjerci u uzgoju izmjereni su do 17 m visine i promjera debla 90 cm.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 193 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Viljamovka kruska seme</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Viljamovka je jedna od najpoznatijih i najkvalitetnijih sorti kruške. Starija je sorta, poreklom iz Velike Britanije. Viljamovka sazreva u drugoj polovini avgusta. &nbsp;Plodovi su vrlo krupni do 230g.<br><br>Stablo je visine do 9 metara, cvetovi su kod viljamovke bele boje a cveta u aprilu i maju mesecu. Osnovna boja ploda je svetlozelena – koja sazrevanjem prelazi u limun žutu ( razvijene su varijeteti koje budu crvenkaste boje). Na pokožici se uočavaju male smeđe pege (lenticele).<br><br>Meso je sitno zrnaste i vrlo fine teksture, žućkasto bele boje, slatko, sočno. Punog je ukusa sa specifično prepoznatljivom, prilično jako izraženom mukatnom aromom i mirisom. Praktično se može reći da ljudi poistovećuju ukus kruške sa ukusom viljamovke.<br><br>Plodovi su karakterističnog “kruškastog” oblika koji naviše podseća na zvono. Sorta je viljamovka, ali su zaista brojni varijeteti proizvedeni od nje.&nbsp;<br><br>Vrlo je pogodna, kako za upotrebu u svežem stanju, tako i za preradu. Rano počinje da plodonosi a rađa obilno. Bere se 2 nedelje pre zrenja (obično krajem avgusta i u toku septembra meseca) i pritom se može čuvati do 5 meseci u hladnjači.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 121 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Tomatillo Kraljica Malinalco semena (Physalis ixocarpa)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Stara i veoma retka sorta iz grada Malinalko u jugozapadnom Meksiku. Tomatillo je takođe poznat kao meksički paradajz sa ljuskom. To nije paradajz kao što ime sugeriše, ali je blisko povezan sa višnjom ananasa. Kao i drugi Tomatillosi, biljka ima grmoliki habitus i visinu od 180 - 200 cm.<br><br>Plodovi su okruženi tankom membranom. Ova membrana je u pocetku zelena i postaje smeđa, skoro providna kada su plodovi zreli. Plodovi sazrevaju od zelene do svetlo žute. Ovaj tomatilo je veći i slađi od drugih sorti tomatila.<br><br>Ukus je egzotična kombinacija slatkog i kiselog. Oblik ove kraljice Malinalka je okrugao i izdužen do sužen. Meso je lepo i kiselkasto slatko i sočno. Tomatilo se može koristiti u salatama, salsama i desertima od egzotičnog voća, a od njega se prave i kompoti.<br><br>Štaviše, čili sos (Salsa Verde) se pravi od Tomatila i čilija. Pružite ovoj biljci čvrstu podršku. Berba je moguća od avgusta kada omotac ploda postane providan, a plod požuti. Zreli plodovi redovno padaju sa biljke.<br><br>Setva u martu, presađivanje od aprila na stabilnim temperaturama. Plodovi su spremni za branje nešto više od dva meseca nakon transplantacije. Konkretno, ova sorta je među najslađim sortama, sa izuzetnim ukusom citrusa. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VT 167 (5 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Mizuna crveni Japanski Senf semena&nbsp;</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> 'Mizuna' se uzgaja u Japanu od davnina. Mizuna je uspešno uzgajana na Međunarodnoj svemirskoj stanici 2019. Raste u zonama otpornosti od 4 do 9, preferira puno sunce ili delimičnu senku, dobro drenirano zemljište i ima pH 6,5-7,0. Može se gajiti kao mikrogreen ili za listove sa razmakom od 20 cm.<br><br>Mizuna je porijeklom iz pomorskih područja sjeverne Kine, Koreje i Japana. To je takođe jedna od biljaka pod nazivom „Kjo-Jasai“, onih čiji je odličan ukus objašnjavao da su se tradicionalno gajile za cara u nekadašnjem carskom gradu, oko Kjota. Mizuna, uvedena posle Drugog svetskog rata u Sjedinjenim Državama, a potom i u Evropi, brzo se tamo etablirala.<br><br>To je izdržljiva, dvogodišnja biljka. Pruža žuto cvetanje (sitni cvetovi sa 4 latice kao i svi predstavnici porodice Brassicaceae) sledeće godine nakon setve. U prvoj godini mizuna razvija gustu rozetu, visoku 15 do 25 cm, sa brojnim izduženim, fino isečenim, svetlozelenim listovima. Ovaj kupus može da izazove i kovrdžavu cikoriju i čuperak maslačka. Lišće mizune je hrskavo i ima blago biber ukus. Ovo svakako objašnjava nadimak "japanski senf" koji ponekad označava ovaj kupus.<br><br>Kulinarska upotreba mizune<br>Mizuna se naravno koristi u salatama ili, sitno iseckana, može se brzo vratiti u vok ili ubaciti u supe i variva.<br><br>Na primer, narezani listovi mogu se brzo pržiti u tiganju i poslužiti sa škampima i testeninom. Za testiranje: posuti jelo kokosovim mlekom, posuti ga pečenim kikirikijem.<br><br>Mizuna se takođe može kuvati u čorbi od živine ili govedine. Ili budite spremni kao pesto kao što radite sa rukolom.<br><br>Mizuna je osnova popularnog kulinarskog specijaliteta iz Kjota: japanske patke i mizuna fondua.<br><br>Još jedno „Kjo Jasai“ povrće, komatsuna se široko konzumira u japanskim restoranima i korejskoj kuhinji. Tamo se tradicionalno priprema u namuru: sosu od susamovog ulja i kočujana (malo slatke i fermentisane paste od čilija).<br><br>Mizuna setva<br>&nbsp;<br>Mizuna je nezahtevna: ako preferira zemljište koje ostaje hladno, ali dobro drenirano, može da raste na bilo kom dobrom baštenskom tlu. Izaberite sunčano mesto.<br><br>Otporan (otporan je na temperature do -12 °C), ali je osetljiv na toplotu koja može dovesti do prevremenog podizanja semena. Takođe, iako se može zasejati na mestu već u maju, radije ga uzgajajte krajem leta (krajem avgusta) za zimsku žetvu.<br><br>Mizuna se seje u rasadnicima otvorenog tla ili na mestu. Biljke se proređuju i presađuju kada imaju 4 lista, na razmaku od 20 cm.<br><br>Rustično, zdravo i snažno, ovo povrće ne zahteva skoro nikakvo održavanje: ni đubrenje ni tretman. Uzgaja se u jesen i zimu, takođe ne zahteva zalivanje. Samo treba da vodite računa da zaštitite svoje rozete pod zimskim jedrom ako spoljne temperature postanu veoma niske i potraju nekoliko dana.<br><br>Mizuna se može brati 6 nedelja nakon setve.<br><br>Uobičajeno ime: Mizuna<br>Latinski naziv: Brassica rapa var japonica<br>Porodica: Brassicaceae<br>Vegetacija: dvogodišnja<br>Visina zrele: 0,15 do 0,30 m<br>Tip zemljišta: Glinasto zemljište Krečnjačko zemljište Peskovito Humusno zemljište <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

MHS 76 (10 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Seme Japanske lubenice Densuke</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5, 10, 50 semena.</strong></span></h2> Najskuplja lubenica na svetu košta do 4500 dolara!<br>4500 dolara za lubenicu?!<br>Densuke lubenice su poput luksuznih automobila u svetu lubenica. Uzgajaju se na ostrvu Hokaido u Japanu i njihov broj je ograničen svake godine! Densuke lubenice su najskuplje lubenice na svetu!<br><br>Densuke lubenice rastu na Hokaidu u Japanu. Kora na lubenici je vidljivo tamnija i poznato je da je meso mnogo slađe od običnih lubenica koje se prodaju na drugim mestima.<br><br>Stručnjaci kažu da je kvalitet slatkoće i ukusa mnogo veći od ostalih dinja na tržištu, a tekstura je hrskavija. Dinje su takođe ograničene u broju što ih čini veoma traženim i visokom cenom.<br> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 123 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Gotu kola - Tigrova trava seme (Centella asiatica)</strong></h2> <h2><span style="color: #fd0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 20 semena.</strong></span></h2> <span style="color: #454d58; font-size: 14px;">Centella asiatica- Kineska lekovita biljka koja se lako uzgaja. Pobošljava cirkulaciju, pa se primenjuje za poboljšanje pamćenja i intektualnih sposobnosti, kod alchajmerove bolesti, oksigenaciju tkiva i organa. Izaziva budno stanje. Može se koristiti sveža u salatama ili sušena za čaj.</span><br><br>Tigrova trava, Gotu kola, Antanan, Pegaga, Brahmi, Hidrocotile... Centella asiatica ima nekoliko naziva! Vodeći aktivni sastojak organske kozmetike Centella, je biljka iz Azije i Okeanije sa mnogo korisnih svojstava.<br>U kozmetičkoj industriji, laboratorija ROIG je prva koja je koristila Centella asiaticu od 1972. godine u svojim formulama ljepote.<br><br>Legendarna &nbsp;biljka iz Azije<br>U Aziji, Centella asiatica raste u močvarnim područjima Indije, Kine, Indonezije i Australije i zbog svojih<br>osobina vjekovima se upotrebljava u ajurvedskim i tradicionalnim kineskim lijekovima.<br>Legenda kaže da se u Laosu mladi seljak zaljubio u kćerku starješine njegovog sela. Kad je zaprosio<br>djevojku, njen otac se uvrijedio jer je smatrao da nije za njegovu kćerku, te je uzeo mač i odsjekao mu uho.<br>Znajući za njegovu reputaciju kao iscjelitelja, rekao mu je da može da se oženi njegovom kćerkom ako se<br>sledećeg &nbsp; dana vrati sa izliječenim uhom. Mladić je poznavao osobine Centella asiatica, jer je često gledao&nbsp;<br>tigrove kako ovom biljkom liječe svoje rane.<br>Proveo je cijelu noć previjajući uho ovom biljkom. Sledećeg &nbsp; jutra, &nbsp; otišao je kod seoskog starješine<br>izliječenog uha. Vjenčanje je održano i legenda o Centella asiatica počela je da se širi.<br>&nbsp;<br>Centella Asiatica, stub ajurvedske medicine<br>U Aziji, pripisuje joj se sposobnost usporavanja starenja.<br>Smatra se da je Gotu kola tajna dugovječnosti kineza Li Ching-Yun koji je živio više od 200 godina. Svaki<br>dan je konzumirao Centella asiatica u tečnom obliku ili kao salatu.<br>U Evropi od 17. vijeka, "eliksir dugovječnosti", u čiji sastav je ulazila ova biljka, proizvodili su i prodavali<br>pripadnici kartezijanskog reda u Velikoj Šartrezi.&nbsp;<br>U Indiji, Kini i Indoneziji, za ljekovita svojstva Centella asiatica znalo se prije više od 2.000 godina, gdje se<br>koristila za liječenje rana, problema sa kožom ili venskih poremećaja.<br>Ajurvedska medicina smatra da ova biljka regeneriše nervne ćelije, poboljšava koncentraciju i memoriju<br>kod onih koji je konzumiraju. U nekim područjima Himalaja jogiji je koriste prilikom meditacije.<br>Pretpostavljeno djelovanje na mozak pokazalo je cijelom svijetu nekoliko naučnih studija tokom poslednjih nekoliko godina.<br><br>Centella asiatica &nbsp; se koristi za zarastanje rana kod lepre i upravo u tu svrhu predmet je mnogih istraživanja, naročito na Madagaskaru, gdje su kliničke studije sproveli dr Ch. Grimes i P. Boiteau i 1942. godine razvili lijek za zarastanje rana: madecassol.<br><br>Već nekoliko godina, tigrovu travu koriste zapadnjački travari koji je preporučuju posebno za toniranje zidova krvnih sudova, za poboljšavanje krvne cirkulacije, ili liječenje proširenih vena.<br><br>Legende koje kruže oko Centella asiatica privukle su, tokom godina, mnoge međunarodne istraživače koji<br>je proučavaju. Otkrili su pravi izvor ljepote.<br>Nekoliko naučnih studija pokazalo je njena višestruka pozitivna svojstva: regeneracija ćelija, reparacija<br>tkiva, djelovanje na mikrocirkulaciju...<br>Profesor Maquart [4] čak je pokazao da ova izuzetna biljka ima značajan uticaj na sintezu kolagena i<br>reparaciju tkiva.<br>&nbsp;<br>Izuzetna anti-age svojstva<br>U Šri Lanki, popularna izreka kaže “da vas dva lista Gotu kole dnevno drže podalje od starosti".<br>U kozmetičkoj upotrebi, svojstva Gotu kole u direktnoj su vezi sa njena dva glavna sastojaka: saponini<br>(madecassoside, asiaticoside) i triterpeni (acide asiatique, acide madécassique).<br>Rastvorljivi u vodi, ovi aktivni sastojci uglavnom se nalaze u ekstraktima iz Centella asiatica koji su na bazi<br>vode ili glicerina.<br>Kolagen je jedan od glavnih proteina kože, osigurava otpornost i elastičnost. Sa godinama, koncentracija<br>kolagena u tkivima se smanjuje što dovodi do starenja kože koje rezultira pojavom bora, opuštanjem,<br>gubitkom elastičnosti...<br>Laboratorije koriste Centella asiatica u mnogim anti-age proizvodima, kao što je Losion za učvršćivanje<br>protiv bora Global Prestige ili krema protiv prvih bora iz Hydraore linije.<br>Saponini i triterpeni prisutni u ćelijama Centella asiatica mogu da djeluju na sisteme odgovorne za<br>proizvodnju kolagena podstičući njegovu sintezu [5]. Ovo djelovanje utiče na povećanje stvaranje kolagena<br>kao i na njegov kvalitet u ćelijama kože.<br>Još jedna studija koja objašnjava njene anti-aging osobine pokazala je jaku oksidativnu aktivnost Centella<br>asiatica, zahvaljujući fenolnim jedinjenjima koja su prisutna u lišću, korijenu i stabljikama biljke.<br><br>Moć liječenja i reparacije<br>Centella asiatica posjeduje priznate anti-aging osobine. U kozmetici se koristi i zbog svojih ljekovitih<br>osobina i moći za rješavanje raznih nedostataka, naročito u kontekstu dermatoloških stanja ili problema<br>sa kosom.<br>Studija koja je sprovedena u Indiji 2006. godine [6] pokazala je da su trudnice koje su koristile kremu na<br>bazi Centella asiatica i vitamina E imale manje strija nego druga grupa koja je nije koristila. Centella<br>asiatica se takođe koristi kao aktivni sastojak u borbi protiv pomorandžine kože ili celulita. To se najbolje<br>vidi u našem kompletu – organski duo za mršavljenje iz linije Ce<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

MHS 78

5/ 5

<h2><strong>Kukuruz Osmak seme (osam redova)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 20 (5g) semena.</strong></span></h2> <p>Ovo je veoma stara autohtona sorta kukuruza iz Srbije, jednostavno nazvana "osmak" (osam redova).</p> <p>Naše lično mišljenje je da nijedan drugi kukuruz ne može dati tako ukusno brašno kao Osmak.</p> <p>To je stara vrsta belog kukuruza koji se koristi uglavnom za ishranu ljudi. Ranije je bio prisutan na celom Balkanu, a danas ga je teško pronaći jer su ga osamdesetih godina prošlog veka potisnuli hibridi. Osim što je beo, karakteriše ga i belo zrno i osam redova.</p> <p>"Osmak" ne daje visoke prinose kao hibrid. Ove godine smo je prvi put posejali. Sejali smo ga kao i svaki drugi kukuruz. Nismo ga tretirali ni hemijski.</p>

VE 237 (5g)

5/ 5

<h2><strong>Seme Africke breskve (Nauclea latifolia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Nauclea je rod cvetnih biljaka iz porodice Rubiaceae. Ove vrste su zimzeleno drveće ili žbunje koje su poreklom iz tropske Afrike, gde raste na nižim nadmorskim visinama u šumama savane.</p> <p>Malo do srednje drvo ili žbun, visoko do 30 m, sa velikim, jednostavnim, upadljivim listovima sa žilama i čudnim, ali lepim, loptastim, jakim mirisom, belim cvastima. Daje crvene, jestive plodove sa sočnom, slatkom, crvenom pulpom, čiji ukus podseća na jabuke.</p> <p>U uzgoju se dobro prilagođava tropskoj klimi i počinje da daje plodove nakon samo nekoliko godina. Do sada je, međutim, uglavnom nepoznat izvan Afrike.</p> <p>Može se uzgajati u velikom loncu.</p>

V 108 (10 S)

5/ 5

<h2><strong>Fuzzyfruit nightshade seme (Solanum candidum)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Solanum candidum je vrsta evergreengrmlja porijeklom iz Južna Amerika , a povremeno se uzgaja zbog jestivog voća .</p> <p>Nedomestificirana i vrlo rijetka u uzgoju, poznata je pod nazivom gazirani voćni noćurak , naranjilla silvestre ili chichilegua . Plod donekle sliči srodnoj coconi (Solanum sessiliflorum ), a Solanum candidum očito će hibridizirati s nizom bliskih srodnika, uključujući cocona, naranjilla i pseudolulo . Jedna je značajna razlika izuzetno voćni plodovi koji se - za razliku od većine svojih rođaka - ne odvajaju lako nakon punog sazrijevanja, što je smetnja u jedenju zrelih plodova. Unatoč tome, S. candidum je bliski srodnik ostalih noćnih sjena uzgajanih radi njihovog jestivog ploda, uključujući rajčicu (S. lycopersicum), naranjilla (S. quitoense) i patlidžan (S. melongena). Njegova relativno jaka otpornost na štetnike i bolesti (u usporedbi s apetitnijom rodbinom) izazvala je određeni poljoprivredni interes.</p> <p>Znanstveno, S. candidum je od dodatnog interesa, jer se čini da je najbliži rođak i mogući predak azijskim članovima iste botaničke klade, posebno Solanum lasiocarpum, koji je porijeklom iz Indije , ali se uzgaja zbog plodova sličnih naranjilla , a također će se lako hibridizirati sa S. Candidum.</p> <p>Rasprostranjenost i stanište<br />Pretpostavlja se da je solanum candidum porijeklom iz umjerenih andskih regija Kolumbije , Perua i Čile . Poput kokone, naranjille i indijskog noćurka, S. candidium može donijeti plod u roku od 1 ili 2 godine od sjemena. Kratkotrajna višegodišnja proizvodnja voća zahtijeva prilično dugu sezonu rasta, što ograničava njegov poljoprivredni potencijal u umjerenijoj klimi. Kao i naranjilla i cocona, S. candidum najbolje je prilagoditi suptropskim oblačnim šumskim klimama, gdje mraz nije poznat, ali ekstremne vrućine također su vrlo rijetke ili nepoznate. Plodovi su okrugle bobice, pokrivene postojanim krznom čak i kad su zrele, veličine do 2 cm, koje sazrijevaju u žutu ili crvenu boju. Zrelo voće manje je sočno od uobičajeno uzgajanih rođaka, iako je okus navodno privlačan.</p> <p>Poput većine jestivih noćnih sjena, S. candidum privlačan je štetnicima poput lisnih uši, bijelih muha, kornjaša i pauka, koji svi mogu brzo uništiti naranjile i kokone. S. candidum navodno ima nešto veću otpornost na te štetnike.Wikipedia site:hr2.wiki</p>

V 124 (5 S)