Campari je vrsta paradajza, poznata po svojoj sočnosti, visokom nivou šećera, niskoj kiselosti i nedostatku brasnjavosti. Camparis su duboko crno-crveni i veći od čeri paradajza, ali manji i okrugliji od paradajza šljivara. U supermarketima se često prodaju
Campari je vrsta paradajza, poznata po svojoj sočnosti, visokom nivou šećera, niskoj kiselosti i nedostatku brasnjavosti. Camparis su duboko crno-crveni i veći od čeri paradajza, ali manji i okrugliji od paradajza šljivara. U supermarketima se često prodaju kao „paradajz na vinovoj lozi“ (TOV), kategorija paradajza koja je godinama postala sve popularnija. Paradajz Campari može se proizvoditi od različitih sorti sa sličnim karakteristikama, standard je Mountain Magic. Kao hibrid, seme košta oko 150.000 dolara po kilogramu.
Kompanija Mastronardi Produce je 2003. godine registrovala izraz „Campari“ kao zaštitni znak Sjedinjenih Država za svoj paradajz; međutim, zaštitni znak osporen je 2006. na osnovu tvrdnji da je „Campari“ zapravo opšti naziv za sortu paradajza koju je devedesetih godina prošlog veka uzgajala holandska kompanija Enza Zaden.
Karakteristike Tipična sorta Campari je u obliku kugle, sa pravilnim listovima i pokazuje otpornost na virus mozaika duvana. Biljka raste 6,8 stopa (1,8-2,4 m) i sazreva za 70-80 dana.
VT 124 (10 S)
264 Kom.
Detalji
Rucno birano seme?
Rucno birano seme
Organsko Seme ?
Organska semena
Organski ?
Da
Jestivo?
Jestivo
Sorta paradajza?
Indeterminate
Dubina setve?
Dubina setve 3 mm
Biljka pogodna za uzgoj?
Biljka je pogodna za uzgoj na otvorenom
Biljka je pogodna za uzgoj u stakleniku
Visina biljke ?
Visina biljke (oko) 150 - 200 cm
Tezina ploda ?
Težina ploda: do 80 g
Zemlja porekla sorte ?
Sorta iz: USA
Otpornost na?
Otporan na: Tomato Mosaic Virus (ToMV)
Otporan na pucanje
<h2 class=""><strong>Seme divlje ribizle (Grevia flava)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
Grevia flava je izdržljiv grm ili malo drvo, visoko 2–4 m. Siva kora na mladim granama, koja je obično prekrivena gustim, ali prilično kratkim dlakama, ima tendenciju da postane tamno siva i postaje glatka što starije drvo postaje starije; to je primetno i na stabljikama. Sivozeleni listovi su naizmenično raspoređeni i prekriveni su finim dlačicama i čini se da je na donjoj strani listova svetlija nijansa zelene boje. Vrh (vrh listova) je zaobljen, dok je rub nazubljen. Tri vidljive žile na osnovi lista karakteristične su za ovo drvo; vrlo je uočljiva i lisna peteljka duga 2 mm.<br><br>Cvetovi se pojavljuju u razgranatim glavicama od početka leta do sredine jeseni (od oktobra do marta) i prečnika su oko 10-15 mm.<br><br>Plod sa 2 režnja ima prečnik ± 8 mm, zelene boje, a zrelim postaje crvenkastosmeđ. <br><br>U lišću i plodovima uživaju domaće zivotinje, kao i divlje životinje kao što su Kudu i Žirafa i puno ptica.<br><br>
<h3><strong>Grevia flava koriscenje</strong></h3>
Kora Grevia flava često se koristila za proizvodnju konopa. Plodovi se i dalje koriste za pravljenje rakije ili 'mampoera'. U slatkom voću obogaćenom vitaminom C možete uživati i dok je sirovo. Kaša se tradicionalno pripremala od sušenog voća nakon prerade u brašno. Drvo je tvrdo i sitnozrno i koristi se za štapove. Raniji lovci, poput zajednice San, izrađivali su lukove i strele od grana ove biljke.<br><br>
<h3><strong>Setva grevije flave</strong></h3>
Ova biljka će najbolje uspevati u dobro dreniranom zemljištu i na položaju punog sunca. Sasvim je sigurno da se sadi u blizini popločanih površina u domaćem vrtu, jer nema agresivan korijenski sistem. Zbog obilja cveća, može se uspešno koristiti kao žarište u bašti.<br><br>Biljka je prilično izdržljiva i može da izdrži mraz. Prekomerno zalivanje treba izbegavati kada se postrojenje uspostavi.<br><br>Najbolji način razmnožavanja je semenjem. Izaberite sveže seme, očistite ga i osušite u dobro provetrenom senovitom prostoru. Potopite seme u vodu najmanje 24 sata, početna voda mora biti vruća. Posejte seme u ležišta za sadnice i pokrijte ga oko 5 mm duboko; kao medijum za rast koristite samo rečni pesak. Stavite tacne u toplo zaštićeno mesto. Ne dozvolite da se rastni medijum isuši. Za uspešno klijanje potrebno je održavati konstantan nivo vlage. Klijavost semena je obično nedosledna, primećena je stopa uspešnosti od oko 50–70%. Sadnice se mogu saditi u kontejnere kada dođu do faze 2 lista.