5/ 5

<h2><strong>Seme Dzinovske Lubenice</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 40+ (2g) Semena.</strong></span></h2> Vrlo produktivna sorta koja proizvodi velike plodove težine do 150 kg. Plod ima veoma slatko meso koje je sjajno crvene boje. Dobra otpornost na bolesti.<br><br>Naše odabrano i testirano seme proizvodi duguljaste lubenice sa svetlozelenim prugama, sa ukusnim i veoma slatkim ukusom i veličanstvenom veličinom, čak i iz Ginisove knjige rekorda. Težina, ako se pažljivo uzgaja, može premašiti 130 kilograma.<br><br>Ogromnim lubenicama potrebno je toplo, vlažno, dobro drenirano tlo. Treba zapamtiti da biljke treba postaviti najmanje dva metra jedna od druge zbog veličine koju džinovska lubenica može doseći.<br><br>Za najbolje rezultate izaberite uvek sunčano mesto u bašti.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VE 117 G (2g)

5/ 5

<h2><strong>Krušvina Seme, kruška trnovača (Pyrus amygdaliformis)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Krušvina, kruška trnovača ili dugolisna kruška (Pyrus amygdaliformis Vill.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 6 m visine, krošnja je nepravilna, okruglasta, gusta. Korijenov sustav je snažan, dubok i dobro razgranat. Grane su prekrivene trnjem, kora je crvenkasta, uzdužno i poprečno<br>ispucana, debela oko 1 cm. Mladi izboji su smeđi, u početku gusto dlakavi, kasnije ogole.&nbsp;<br><br>Pupovi su sitni, dugi tek oko 2 mm, prekriveni tamnosivim do tamnosmeđim ljuskama koje su sitno dlakave i ušiljene. Listovi su naizmjenični, izduženo eliptični, dugi 3-8 cm, široki 1-3 cm, ušiljeni, cjelovitog rubova ili sitno pilasti, na licu tamnozeleni, naličje je sivkasto, fino dlakavo, nalaze se na tankim oko 1-3 cm dugim peteljkama.&nbsp;<br><br>Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2 cm, skupljeni po 5-12 u gronjaste cvatove, vjenčić je građen od 5 bijelih latica. Cvate u travnju i svibnju.&nbsp;<br><br>Plodovi su okruglasti, tvrdi, u početku zeleni, kasnije žutosmeđi, veliki 2-3 cm, nalaze se na kratkim stapkama. Dozrijevaju u listopadu, sjemenke su im crne, plosnate, duge oko 5-6 mm.<br><br>Rasprostranjena je u južnoj i jugoistočnoj Europi te u Maloj Aziji. Kod nas je ima uzduž Jadrana, u Istri, primorju i Dalmaciji. Raste na toplim, sunčanim i polusjenovitim mjestima, u šikarama, u čistinama listopadnih šuma, na livadama, u makiji.&nbsp;<br><br>Otporna na sušu, slabije na niske temperature, dobro veže tlo i čuva ga od erozije. Sporog je rasta, dobre je izbojne snage iz panjeva. Ponekad se koristi kao podloga za cijepljenje voćaka.<br><br>Plodovi su jestivi, kiselkastog su okusa. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj ili prerađivati prema želji.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 114 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Amurska aronija seme (Prunus maackii)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Prunus maackii, koji se obično naziva Mandžurska trešnja ili Amurska aronija, je vrsta trešnja porijeklom iz Koreja i obje banke Rijeka Amur, u Mandžurija na sjeveroistoku Kina, i Amurska oblast i Primorje na jugoistoku Rusija.<br><br>To je listopadna stablo naraste na 4-10 m visine. The kora na mladim je stablima vrlo izražen, gladak, sjajan brončano-žuti, ali s godinama postaje pukotina i mutno tamno sivo-smeđa. The lišće su naizmjenični, jajoliki, dužine 4–8 cm i širine 2,8–5 cm, s pubertetnom peteljkom od 1–1,5 cm i cijelim ili vrlo fino nazubljenim rubom; odozgo su tamnozelene, blago bljeđe i pubertetne na žilama odozdo. The cvijeće proizvedene na uspravnim klasovima dužine 5–7 cm, svaki cvijet promjera 8–10 mm, s pet bijelih latica. The voće je mala poput trešnje koštunice Promjer 5–7 mm, isprva zelena, a u zrelosti prvo postaje crvena, a zatim tamnoljubičasta ili crna. Cvjetanje je sredinom proljeća, a plod je zreo početkom ljeta do rane jeseni.[2][4]<br><br>Ime je dobilo po Richard Karlovich Maack (1825. - 1886.) koji su ga otkrili i opisao Ruprecht u Bik. Kl. Fizičko-matematička. Akad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg 15: 361 (1857).[3][5]<br><br>Uzgoj i namjene<br>Uzgaja se kao ukrasno drvo u sjevernom Europa i Sjeverna Amerika, uglavnom zbog ukrasne kore. Preferira sunčevu svjetlost i vlažno (ali drenirano) tlo, a tolerantna je na jaku zimsku hladnoću (-40C), ali ne i na vrućinu. Voće se koristi u proizvodnji sokova, želea i džema. Primjerci u uzgoju izmjereni su do 17 m visine i promjera debla 90 cm.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 193 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Viljamovka kruska seme</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> Viljamovka je jedna od najpoznatijih i najkvalitetnijih sorti kruške. Starija je sorta, poreklom iz Velike Britanije. Viljamovka sazreva u drugoj polovini avgusta. &nbsp;Plodovi su vrlo krupni do 230g.<br><br>Stablo je visine do 9 metara, cvetovi su kod viljamovke bele boje a cveta u aprilu i maju mesecu. Osnovna boja ploda je svetlozelena – koja sazrevanjem prelazi u limun žutu ( razvijene su varijeteti koje budu crvenkaste boje). Na pokožici se uočavaju male smeđe pege (lenticele).<br><br>Meso je sitno zrnaste i vrlo fine teksture, žućkasto bele boje, slatko, sočno. Punog je ukusa sa specifično prepoznatljivom, prilično jako izraženom mukatnom aromom i mirisom. Praktično se može reći da ljudi poistovećuju ukus kruške sa ukusom viljamovke.<br><br>Plodovi su karakterističnog “kruškastog” oblika koji naviše podseća na zvono. Sorta je viljamovka, ali su zaista brojni varijeteti proizvedeni od nje.&nbsp;<br><br>Vrlo je pogodna, kako za upotrebu u svežem stanju, tako i za preradu. Rano počinje da plodonosi a rađa obilno. Bere se 2 nedelje pre zrenja (obično krajem avgusta i u toku septembra meseca) i pritom se može čuvati do 5 meseci u hladnjači.<script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 121 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Tomatillo Kraljica Malinalco semena (Physalis ixocarpa)</strong></h2> <h2><span style="color: #fe0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> Stara i veoma retka sorta iz grada Malinalko u jugozapadnom Meksiku. Tomatillo je takođe poznat kao meksički paradajz sa ljuskom. To nije paradajz kao što ime sugeriše, ali je blisko povezan sa višnjom ananasa. Kao i drugi Tomatillosi, biljka ima grmoliki habitus i visinu od 180 - 200 cm.<br><br>Plodovi su okruženi tankom membranom. Ova membrana je u pocetku zelena i postaje smeđa, skoro providna kada su plodovi zreli. Plodovi sazrevaju od zelene do svetlo žute. Ovaj tomatilo je veći i slađi od drugih sorti tomatila.<br><br>Ukus je egzotična kombinacija slatkog i kiselog. Oblik ove kraljice Malinalka je okrugao i izdužen do sužen. Meso je lepo i kiselkasto slatko i sočno. Tomatilo se može koristiti u salatama, salsama i desertima od egzotičnog voća, a od njega se prave i kompoti.<br><br>Štaviše, čili sos (Salsa Verde) se pravi od Tomatila i čilija. Pružite ovoj biljci čvrstu podršku. Berba je moguća od avgusta kada omotac ploda postane providan, a plod požuti. Zreli plodovi redovno padaju sa biljke.<br><br>Setva u martu, presađivanje od aprila na stabilnim temperaturama. Plodovi su spremni za branje nešto više od dva meseca nakon transplantacije. Konkretno, ova sorta je među najslađim sortama, sa izuzetnim ukusom citrusa. <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

VT 167 (5 S)

5/ 5

<h2 class=""><strong>Seme Japanske lubenice Densuke</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5, 10, 50 semena.</strong></span></h2> Najskuplja lubenica na svetu košta do 4500 dolara!<br>4500 dolara za lubenicu?!<br>Densuke lubenice su poput luksuznih automobila u svetu lubenica. Uzgajaju se na ostrvu Hokaido u Japanu i njihov broj je ograničen svake godine! Densuke lubenice su najskuplje lubenice na svetu!<br><br>Densuke lubenice rastu na Hokaidu u Japanu. Kora na lubenici je vidljivo tamnija i poznato je da je meso mnogo slađe od običnih lubenica koje se prodaju na drugim mestima.<br><br>Stručnjaci kažu da je kvalitet slatkoće i ukusa mnogo veći od ostalih dinja na tržištu, a tekstura je hrskavija. Dinje su takođe ograničene u broju što ih čini veoma traženim i visokom cenom.<br> <script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>

V 123 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Seme Africke breskve (Nauclea latifolia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Nauclea je rod cvetnih biljaka iz porodice Rubiaceae. Ove vrste su zimzeleno drveće ili žbunje koje su poreklom iz tropske Afrike, gde raste na nižim nadmorskim visinama u šumama savane.</p> <p>Malo do srednje drvo ili žbun, visoko do 30 m, sa velikim, jednostavnim, upadljivim listovima sa žilama i čudnim, ali lepim, loptastim, jakim mirisom, belim cvastima. Daje crvene, jestive plodove sa sočnom, slatkom, crvenom pulpom, čiji ukus podseća na jabuke.</p> <p>U uzgoju se dobro prilagođava tropskoj klimi i počinje da daje plodove nakon samo nekoliko godina. Do sada je, međutim, uglavnom nepoznat izvan Afrike.</p> <p>Može se uzgajati u velikom loncu.</p>

V 108 (10 S)

5/ 5

<h2><strong>Fuzzyfruit nightshade seme (Solanum candidum)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Solanum candidum je vrsta evergreengrmlja porijeklom iz Južna Amerika , a povremeno se uzgaja zbog jestivog voća .</p> <p>Nedomestificirana i vrlo rijetka u uzgoju, poznata je pod nazivom gazirani voćni noćurak , naranjilla silvestre ili chichilegua . Plod donekle sliči srodnoj coconi (Solanum sessiliflorum ), a Solanum candidum očito će hibridizirati s nizom bliskih srodnika, uključujući cocona, naranjilla i pseudolulo . Jedna je značajna razlika izuzetno voćni plodovi koji se - za razliku od većine svojih rođaka - ne odvajaju lako nakon punog sazrijevanja, što je smetnja u jedenju zrelih plodova. Unatoč tome, S. candidum je bliski srodnik ostalih noćnih sjena uzgajanih radi njihovog jestivog ploda, uključujući rajčicu (S. lycopersicum), naranjilla (S. quitoense) i patlidžan (S. melongena). Njegova relativno jaka otpornost na štetnike i bolesti (u usporedbi s apetitnijom rodbinom) izazvala je određeni poljoprivredni interes.</p> <p>Znanstveno, S. candidum je od dodatnog interesa, jer se čini da je najbliži rođak i mogući predak azijskim članovima iste botaničke klade, posebno Solanum lasiocarpum, koji je porijeklom iz Indije , ali se uzgaja zbog plodova sličnih naranjilla , a također će se lako hibridizirati sa S. Candidum.</p> <p>Rasprostranjenost i stanište<br />Pretpostavlja se da je solanum candidum porijeklom iz umjerenih andskih regija Kolumbije , Perua i Čile . Poput kokone, naranjille i indijskog noćurka, S. candidium može donijeti plod u roku od 1 ili 2 godine od sjemena. Kratkotrajna višegodišnja proizvodnja voća zahtijeva prilično dugu sezonu rasta, što ograničava njegov poljoprivredni potencijal u umjerenijoj klimi. Kao i naranjilla i cocona, S. candidum najbolje je prilagoditi suptropskim oblačnim šumskim klimama, gdje mraz nije poznat, ali ekstremne vrućine također su vrlo rijetke ili nepoznate. Plodovi su okrugle bobice, pokrivene postojanim krznom čak i kad su zrele, veličine do 2 cm, koje sazrijevaju u žutu ili crvenu boju. Zrelo voće manje je sočno od uobičajeno uzgajanih rođaka, iako je okus navodno privlačan.</p> <p>Poput većine jestivih noćnih sjena, S. candidum privlačan je štetnicima poput lisnih uši, bijelih muha, kornjaša i pauka, koji svi mogu brzo uništiti naranjile i kokone. S. candidum navodno ima nešto veću otpornost na te štetnike.Wikipedia site:hr2.wiki</p>

V 124 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Mala crvena Cocona seme (Solanum sessiliflorum)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p><strong>Sorta Solanum sessiliflorum sa ukusnim, malim, braonkasto crvenim plodovima koja je popularna u amazonskim nizinama Kolumbije i Perua za sokove i sosove.</strong><br />Brzorastuća je biljka, prvo zeljasta, a zatim poludrvenasta biljka. Mere od 80 cm do 2 m visine. Stabljike su cilindrične sa tvrdim sivim dlakama, grane blizu zemlje; Ima jake grane i jednostavne, naizmenične listove dimenzija 30 cm × 26 cm, sa talasastom ili nazubljenom ivicom i gornjom stranom prekrivenom tvrdim belim paperjem. Cvast i pazušna grozd i njeni cvetovi su veći od krompira, prečnika 4 do 5 cm; putir ima pet tvrdih trouglastih čašica, a venčić pet latica bele, žute ili svetlozelene boje.</p> <p>Plod<br />Plod može biti sfernog ili ovalnog oblika, dimenzija 4 do 12 cm sa 3 do 6 cm i težine između 24 i 250 g; boja mu je od žute do crvenkaste. Kora je glatka i okružuje pulpu ili mezokarp, debela, žuta i vodenasta.</p> <p>ekologija i adaptacija<br />Potrebne su mu prosečne temperature između 18 i 30°C, bez prisustva mraza, i padavina između 1.500 i 4.500 mm godišnje. Ima koristi od svetle nijanse tokom ranih faza razvoja. Raste na kiselim zemljištima niske plodnosti, kao i na neutralnim i alkalnim zemljištima dobre plodnosti, teksture od glinaste do peskovite. Može se naći u uzgoju na područjima sa nadmorskim visinama od 0 do 1.500 m.</p> <p>Sejanje<br />Razmnožavanje semenom je najčešće; svaki plod uključuje od 1200 do 1400 semenki koje su ukupne težine 3,2 g. Mogu se sejati u rasadnicima u hladovini, razbacujući seme u tekuće brazde, u fioke 1 k 1 k 0,2 m sa vlažnom, razgrađenom i dezinfikovanom podlogom od piljevine i prekriveno sa 0,5 cm istog supstrata.</p> <p>Klijanje se javlja 15 do 30 dana nakon setve. Kad sadnice razviju 4 lista, spremne su za prenošenje u plastične kese, koje sadrže supstrat pomešan sa crnicom, peskom i organskom materijom razloženom u odnosu 1:1:1. Dva do tri meseca kasnije, biljke dostižu visinu od 20 do 25 cm i dolazi vreme za definitivnu sadnju u njivu.</p>

V 132 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Borneanska dlakava banana seme (Musa hirta)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena је za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> <p>Malo poznata banana visoka samo oko 2,5 m (8 stopa) koja formira atraktivne grudve. Uspravni cvast sa dlakavim stabljikama stvara šiljasti pupoljak sa sjajnim, ljubičasto-ružičastim listovima, praćen malim, zdepastim, zlatno-dlakavim plodovima.</p> <p>Plodovi se, kao i kod samo nekoliko drugih vrsta banana, uklanjaju kada su potpuno zreli, što znači da se kora sama cepa i otkriva pulpu voća iznutra.</p> <p>Za razliku od većine banana, vise je slatka i sočnija. Zrelo voće ima ukus mešavine kivija i banane i seme se jede zajedno sa plodom.</p> <p>Nezreli plodovi se gule i jedu sa solju. Cvetovi se koriste kao povrće, kuvan i začinjen solju i začinima.</p> <p>Ova vrsta ima ukrasne i voćne kvalitete koje bi trebalo ozbiljno razmotriti za uzgoj.</p>

V 88 MH (3 S)

5/ 5

<h2><strong>Seme brazilske guave (Psidium guineense)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Uobičajeni nazivi su brazilska guava, kastiljska guava, kisela guava, gvinejska guava (engleski jezik), Goiavier du Bresil (francuski jezik), brazilski koejavel (afrikaans), Stachelbeerguave (nemački jezik), chobo, diondan (Bolivija), guaraiabillo de tier (Salvador), araca do campo, aracahi (Brazil), guaiaba brava, sacha guaiaba (Peru), allpa guaiaba (Ekvador), guaiaba agria (Venecuela, Meksiko), guaiaba acida, chamach, pichippul (Gvatemala), guisaro (Kosta guisaro Rika) i guaiabita de sabana (Panama).</p> <p>Ova biljka je porijeklom iz Amerike, gdje se njen prirodni raspon proteže od Meksika do Argentine i uključuje dijelove Kariba. Široko je introdukovana van ovog asortimana, a ponegde se i uzgaja. Naturalizovana je u delovima Indije.</p> <p>Biljka najbolje uspeva na sunčanim mestima sa vlažnim, plodnim zemljištima, ali je tolerantna na širok spektar uslova i može da raste i na lošim zemljištima. Ne podnosi zaslanjenost niti poplavljene podloge. U Brazilu je najčešća u priobalnim područjima.</p> <p>Ova biljka može biti grm visine od 1 do 3 metra ili drvo do 7 metara. Kora i lišće su sivkasti. Listovi su dužine do 14 centimetara i širine 8. Cvetovi rastu u pazuhu listova, pojedinačno ili u grozdovima do 3. Cvet ima beli vjenčić i mnogo prašnika. Mirisno je. Plod je čvrst, ukusan, aromatičan, sladak, sočan, zaobljen, širok do 2,5 cm. Ima žutu kožu, žutu spoljašnju pulpu i beličastu unutrašnju pulpu koja sadrži mnogo semena. Može se jesti svež ili praviti džem, pića ili deserti.</p> <p>Robusno ukrasno i voćno drvo za tropsku klimu.</p> <p>Može se uzgajati u saksiji!</p>

V 179 (5 S)

5/ 5

<h2><strong>Savrsena marakuja seme (Passiflora popenovii)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> <p>Retka Pasiflora popenovii daje verovatno najukusniji plod od svih Pasiflora vrsta. Prozirno i veoma sočno meso unutar meke ljuske, jarko žutog ploda je izuzetno slatko i ima izuzetan, egzotičan i mirisan ukus.</p> <p>Poreklom je iz prašuma u ​​Kolumbiji i Ekvadoru između 500 i 1900 m (1600 i 6200 stopa), ali se veruje da je izumrla u divljini i da se uzgaja samo lokalno. Lako će se prilagoditi uzgoju u širokom spektru klimatskih uslova.</p> <p>Tokom zime najcesce gubi nadzemni deo pa s proleća ponovo krece. Podnosi – 6 C. Cveta od proleća do jeseni. Od proleća do jeseni se čuva na otvorenom , tokom zime u prohladnoj prostoriji. Tokom vegetacije zahteva redovno zalivanje i prihranu.</p> <p>Mislimo da Perfect Passionfruit ima potencijal da postane daleko popularniji od Passiflora edulis ili Passiflora ligularis, koji su uobičajeni na tržištima voća širom sveta.</p>

V 210 (3 S)