Zadnje Porudzbine

  •  
    Stef, Waalwijk, Netherlands
  •  
    CORINNE, NOTRE DAME DE LONDRES, France
  •  
    Dušan, KRAVANY NAD DUNAJOM, Slovakia
  •  
    Arno, Ehrenkirchen, Germany
  •  
    Costas, LARNACA , Cyprus
  •  
    Fulvio francesco, Santa Domenica Talao, Italy
  •  
    william, Dun, France
  •  
    Aymeric , Saint tricat, France
  •  
    Ricard, Sant Celoni, Spain
  •  
    Maureen, Enniscorthy Co Wexford , Ireland
  •  
    Paul, St. Vigil in Enneberg (BZ), Italy
  •  
    Ricardo jorge , Viseu , Portugal
  •  
    Radosav, Kragujevac, Serbia
  •  
    Sylvie, Neyruz, Switzerland
  •  
    Julien, Scionzier, France
  •  
    Zoran, Vinca, Serbia
  •  
    Josef, Hochdorf-Assenheim, Germany
  •  
    Davide, London, United Kingdom
  •  
    Kimberly, Victoria, Gozo, Malta
  •  
    Saša , Beograd, Serbia
  •  
    Ewa, Galway, Ireland
  •  
    Ioannis , Kato Achaia, Greece
  •  
    Samuele, Milano, Italy
  •  
    Dubravka, Niš , Serbia
  •  
    Theodoros, Grevena, Greece
  •  
    goderis, bredene, Belgium
  •  
    Vickie, SARONA, United States
  •  
    Maria, ÓBIDOS / LEIRIA, Portugal
  •  
    Emmanuel, Dijon, France
  •  
    Henri , Koumac, New Caledonia

Trenutno postoji 383 proizvoda.

Prikazuju se 325-336 od 383 stavki

Ova biljka je otporna na zimu i Mraz. Pogledajte više u opisu.
Seme Divljeg Grozdja (Vitis...

Seme Divljeg Grozdja (Vitis...

Cena 1,55 € SKU: V 131 WG
,
5/ 5
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> <h2><strong>Seme Divljeg Grozdja (Vitis spp.)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Divlje grožđe (Vitis spp.) Pronašli su europski doseljenici kad su stigli na istočnu obalu današnjih Sjedinjenih Država. Naviknuti na pripitomljeno grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Europe, rasprostranjena loza i plodovi divljeg grožđa potaknuli su znalce grožđa na hibridizaciju različitih vrsta kako bi se dobilo veće, slađe voće za vino, sokove i žele. Iako je uzgojeno nekoliko domaćih divljih grožđa, većina pripitomljenih grožđa su sorte vinifera.</p> <p>Glavne razlike između divljeg i uzgajanog grožđa su veličina i slatkoća plodova, otpornost na štetnike i bolesti te razmnožavanje. Općenito, divlje grožđe obično ima manje plodova od pripitomljenog grožđa.</p> <p>Lako rastu i mnogo su manje okovani bolestima i štetnicima od kultiviranih sorti grožđa, što ih čini prilično plodnim uzgajivačima. Drugi razlog zbog kojeg se mogu klasificirati kao divlji korovi grožđa.</p> <p>Divlje grožđe daje plodove promjera od 1/8 do 1 inča. Iako su plodovi jestivi, razlikuju se od kiselih do slatkih (sjemenke koje nudimo od divljeg grožđa, plodovi su vrlo slatki).</p> <p>Je li divlje grožđe jestivo?<br />Da, divlje grožđe je jestivo</p> <p>Divlje grožđe izvrsno je za sok i jako se dobro smrzava ako nemate vremena ili sklonosti za sok odmah. Sok daje odličan žele. Mogu se kuhati u jelima, a i lišće je jestivo. Poznato kao ‘dolma’, lišće se dugo koristi u mediteranskoj kuhinji, punjeno rižom, mesom i raznim začinima.</p>
V 131 WG 10 S
Seme Divljeg Grozdja (Vitis spp.)
Seme Crnog Grozdja Italijanska sorta 1.55 - 1

Seme Crnog Grozdja...

Cena 1,95 € SKU: V 131
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="text-decoration: underline;"><strong><em>SEME CRNOG GROZDJA ITALIJANSKA SORTA (VITIS VINIFERA)</em></strong></span></h2> <h3><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h3> <p>Grožđe je naziv za plodove vinove loze (vitis vinifera). Može biti zelenkaste, ružičaste ili modrikastocrne boje. Služi kao voće, odnosno za proizvodnju vina.</p> <p> </p> <p>Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.</p> <p> </p> <p><strong>Crno grožđe</strong></p> <p>    Cabernet Sauvignon - Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Uzgaja se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.</p> <p>    Merlot - Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu - Chateay Petrus. Uzgaja se u Bordeauxu, ima velika zrna sa tankom kožom, okus ima tragove borovnice i mente.</p> <p>    Nebbiolo - Daje vrlo kompleksna crna vina, uspjeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Vrlo tamne je boje i kasno sazrijeva. Nebbia na italijanskom znači magla.</p> <p>    Crni Pinot - Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspjeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je "sveti gral" proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, uzgaja se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumunjskoj, SAD-u.</p> <p>    Syrah ili Shiraz - Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Uzgaja se na granitu, krečnjaku i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva i daje visoke prinose.</p> <p>    Sangiovese - Ovo grožđe se uzgaja po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolji iz vrste je Sangiovese piccolo.</p> <p> </p> <p><strong>Bijelo grožđe</strong></p> <p>    Chardonnay - Bijeli Chardonnay je vjerovatno najtraženije grožđe na svijetu. Bolje uspjeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cvjeta i zrije. Danas se uzgaja u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.</p> <p>    Crni Chenin - Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i pjenušava, suha i slatka. Uzgaja se najviše u dolini Loare - jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazrijeva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.</p> <p>    Traminac - Grožđe ružičaste boje, daje suha i slatka bijela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog okusa. Porijeklom je iz Aldo Adiga. Uzgaja se u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, u Australiji i na Novom Zelandu.</p> <p>    Rizling - Voli hladniju klimu. Blijeda zrna sa mrljama, u malim grozdovima. Kasno cvjeta i zrije. Daje vrhunska suha, poluslatka i slatka vina. Uzgaja se u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Australiji i SAD-u.</p> <p>    Crni Sauvignon - Grožde doline Loare, raste na krečnjaku, pijesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zrije. Uzgaja se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD-u.</p> <p>    Semillon - Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suha vina. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uvjete. Raste u Bordeauxu u Francuskoj, Čileu, </p> </body> </html>
V 131 (10 S)
Seme Crnog Grozdja Italijanska sorta 1.55 - 1

Ova biljka ima džinovske plodove
Dzinovska Gorka Dinja,...

Dzinovska Gorka Dinja,...

Cena 5,75 € SKU: V 7 G
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Dzinovska Gorka Dinja, Karfela Seme (Momordica charantia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena po pakovanju od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Ovo je najveća gorka dinja koja postoji, doseže <strong>duzinu od preko 45 centimetara</strong> i <strong>širinu od 6 centimetara!</strong> Posle više godina smo uspeli da izdvojimo najveće plodove i čuvamo i sejemo to seme, napokon već treću godinu za redom dobijamo iste plodove koji su zaista ogromni!</p> <p>100 grama ovog susenog povrca - voca kosta 36 eura !  Momordica charantia. Zajedničko ime: balsam Kruška, 'Sorosi'. Na slikama mozete videti licno nase biljke koje rastu u nasoj basti, takodje moramo dodati da svaka biljka daje izuzetno mnogo plodova, koji su izuzetno ukusni kada se peku ili dinstaju dok su mladi... Tropska loza, poreklom iz Afrike, ali sada se može naći u svim regionima sveta. Medicinski, u Belizeu Listovi se kuvaju i koriste da se očisti krv, smanjuje nivo šećera u krvi i leci gastrointestinalne probleme. Crveni spoljni deo semena je jestiv i sladak.</p> <p>U nasim klimatskim uslovima odlicno uspeva i daje plodove kao jednogodisnja biljka. Dostize 3m u duzinu a izdrzava temperature od -3C. Lako se gaji iz semena. Dok je zelena tj. nezrela koristi se kao Povrce i odlicnog je ukusa bilo uz peceno meso gde se i ona pece zajedno sa mesom, ili da se kuva, Kako plod zri i dobija zutu boju postaje gorak ( tj. kora ) pa se vise ne koristi jer postaje veoma gorak ali zato unutrasnjost zri i postaje slatka pa se konzumira sveza poput voca ako samo malo potrazite po internetu videcete da ima milion recepata i da je veoma rado koristena. Mlad, nezreo plod dobar je izvor vitamina C, a sadrži i vitamin A, fosfor i gvožđe. Lozica i listovi sadrže vitamin A.</p> <p>Ubija bakterije, viruse, ćelije raka i leukemije, vrši prevenciju tumora, tretira dijabetes-snižava nivo šećera u krvi, snižava krvni pritisak i temperaturu tela. Smanjuje zapaljenja, uništava slobodne radikale, povećava libido, čisti krv, detoksifikuje organizm, čisti od crevnih parazita, balansira hormone, povećava imunitet, blagi je laksativ.</p> <p><strong>Seme od licno nasih Biljaka odgajanih Bioloski bez bilo kakve upotrebe hemijskih proizvoda !!!</strong></p> <p><strong>Clanak sa sajta magicno bilje:</strong></p> <p>Sok Momordica charantia izgladnjuje ćelije raka i izaziva njihovu smrt.</p> <p>Sok egzotične gorke dinje Momordice charantije može da umanji rast raka gušterače, bez nuspojava. A deluje i protiv raka dojke, prostate, debelog creva, jetre, želuca, kao i kod leukemije i neuroblastoma.</p> <p>Na prvi pogled ova tvrdnja zvuči isuviše dobro da bi bila istinita, ali ako je verovati naučnicima sa Univerziteta Kolorado ova egzotična biljka mogla bi da postane novi adut u borbi protiv raka.</p> <p>Nova studija pokazala je da sok gorke dinje, poznatog povrća u Aziji i Africi, znatno smanjuje rast tumora gušterače u miševa jer ometa metabolizam glukoze u ćelijama raka, i doslovno ih izgladnjuje bez šećera, pogonskog goriva bez kojeg ne mogu da prežive.</p> <p>Brojne zdravstvene koristi povezane s konzumacijom gorke dinje već su poznate. Ova biljka, lat. naziva Momordica charantia, naširoko se uzgaja i jede širom jugoistočne Azije, Afrike, Kine, Japana, Okeanije, pa čak i na Karibima. Posebno je popularna među Japancima s Okinave, koji su poznati po dugovečnosti.</p> <p>Iako se jede već vekovima, mnoge zdravstvene prednosti (antivirusno delovanje, jak antioksidativni efekat, sprečavanje dijabetesa) tek su nedavno postale poznate u zapadnoj medicini. U poslednje četiri godine intenzivno se istražuje delovanje ove biljke protiv nekih oblika raka. Antikancerogeno dejstvo vidljivo je kod raka dojke, prostate, debelog creva, jetre, želuca, kao i kod leukemije i neuroblastoma. Najnovija studija pokazala je da gorka dinja deluje i na rak gušterače.</p> <p>Istraživači s University of Colorado Cancer Center nabavili su ove dinje u lokalnoj prodavnici, uklonili pulpu i seme i pomoću kućnog sokovnika napravili sok. Tvrde delove su uklonili, a preostali sok korišćen je pri testiranju na dva načina. Direktno na kulturama ćelija ili tako što je smrznut pa samleven u fini prah, koji je kasnije korišćen za hranjenje miševa.</p> <p>Sok gorke dinje (razređen samo 5% u vodi) delovao je snažno na smanjenje karcinoma gušterače. Sok je izazvao programiranu ćelijsku smrt (apoptozu), a rezultati eksperimenta su pokazali da sok ometa metabolizam glukoze i doslovno izgladnjuje ćelije raka ostavljajući ih bez šećera.</p> <p>Nakon što su miševi bili hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do znatnog smanjenja oboljenja. Delovanje je dakle slično kao i kod hemoterapije (52% nakon 18 dana), koja se daje u lečenju raka gušterače, ali bez vidljivih nuspojava.</p> <p>To bi značilo da ljudi koji imaju 75 kilograma treba da uzimaju šest grama ovog praha.</p> </body> </html>
V 7 G
Dzinovska Gorka Dinja, Karfela Seme (Momordica charantia)
Seme kaktusa Optunia robusta

Seme kaktusa Optunia robusta

Cena 1,65 € SKU: CT 7
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2 id="short_description_content"><strong>Seme kaktusa Optunia robusta</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10, 20, 40 semena.</strong></span></h2> <p>Plod Opuntia robusta je ukusan, vrlo sočan! Voće prvi put sazrijeva oko jula, a drugi put može sazreti oko avgusta / septembra. Voće je vrlo slatko i izvrsno je u voćnim smoothiejima ili margaritama. Voće je slatko / sočno i ima ukus poput grožđa. Voće ovog kaktusa su ovalnog oblika i u prosjeku imaju promjer od 1-1 / 4 "do 1-1 / 2" i dužine od 3-1 / 2 "do 4".</p> <p>Jestive stabljike:<br />Ne samo da je voće jestivo, već su i stabljike ili jastučići nopales jestivi u nopales salati. Skinite kožu s vanjske strane i skuhajte meso stabljike koje je isječeno na uske trake. Trake se zatim dodaju u svježu salatu. Bogato hranjivim sastojcima i malo kalorija, tako da je vrlo zdravo!</p> <p>Opuntia robusta, Tocak Kaktus ili Camuesa, je vrsta kaktusa u Cactaceae porodici. Ona je poreklom iz Meksika, Severne Amerike.</p> <p>Biljke su obicno oko 1 metar visoke, mada mogu rasti I preko 3 metra a cak I 9 metara kada su podrzane. Listovi  su sirine do 30 cm u precniku i imaju ostre bodlje do 5 cm duzine. Plodovi su jestivi i dugi do 8 cm.</p> <p><strong>Mi smo lično skupljali ovo seme, i garantujemo vam da je matična biljka izdražavala i temperature od -15 stepeni celzijusa.</strong></p> </body> </html>
CT 7 (10 S)
Seme kaktusa Optunia robusta
Melinjo Seme (Gnetum gnemon)

Melinjo Seme (Gnetum gnemon)

Cena 3,95 € SKU: V 41
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Melinjo Seme (Gnetum gnemon)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 3 semena.</strong></span></h2> <p>Gnetum gnemon je vrsta Gnetuma porijeklom iz jugoistočne Azije i zapadnih ostrva Tihog okeana, od Mizorama i Assama u Indiji, juga i istoka preko Indonezije i Malezije do Filipina i Fidžija. Uobičajena imena uključuju gnemon, melinjo, belinjo, kuliat / culiat, bago, bigo i padi zob ili neolućeni zob.</p> <p>To je malo do srednje veliko drvo (za razliku od većine ostalih vrsta Gnetum, koje su lijane), naraste do 15-20 m visine. Listovi su zimzeleni, nasuprotni, dugi 8–20 cm i široki 3–10 cm, cjeloviti, bronzano obojeni, sazrevajući sjajni tamnozeleni. Voćni ženski strobilus sastoji se od malo, ali kožice, i velikog sjemena nalik orašasti plohu dužine 2–4 cm. Muški strobili su mali, poredani u dugačke peteljke i često ih se zamijeni sa cvijećem.</p> <p>Mesnati strobili teže oko 5,5 g, samo sjeme 3,8 g. Strobili sazrevaju uglavnom od juna do septembra na SI Filipinima. Crvene (zrele) strobile jedu ptice, sisari i gmazovi.</p> <h3><strong>Upotreba</strong></h3> <p>Melinjo je porijeklom iz Indonezije i široko se koristi u indonežanskoj kuhinji. Sjeme se koristi za sayur asem (juhu od kiselog povrća), a od njega se prave i sirovi čipsi koje kasnije treba pržiti kao krekeri (prazan, vrsta krupuka). Krekeri imaju pomalo gorak ukus i često se poslužuju kao međuobrok ili dodatak indonezijskim jelima. Listovi se također često koriste za jela od povrća u Indoneziji i na jugu Tajlanda.</p> <p>Ova biljka se obično uzgaja u čitavoj regiji Aceh i smatra se povrćem visokog statusa. Njegovi muški strobili, mladi listovi i ženski strobilus koriste se kao sastojci u tradicionalnom biljnom kariju zvanom kuah pliek. Ovo jelo služi se u svim važnim tradicionalnim prilikama, poput khandurija i keureudje. U okrugu Pidie žene beru zrelo voće crvene kože i prave keureupuk od njega. U Javi se mlado lišće i neoguljeno sjeme koriste za sastojke u jelu nazvanom sayur asem.</p> </body> </html>
V 41
Melinjo Seme (Gnetum gnemon)
Kaktus Seme ‘Indijska Smokva’ (Opuntia Ficus-Indica)

Kaktus seme Opuncija,...

Cena 2,25 € SKU: CT 1
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 25+- (0,5g) semena.</strong></span></h2> <p>Kaktus indijska smokva je poreklom iz susnijih podrucja Srednje Amerike. Plodovi ovog kaktusa su jestivi i dostizu tezinu od 220 grama. Jedan je od učestalijih kaktusa na Hrvatskoj obali. Podnosi i niske temperature do nekih -10 stepeni Celzijusa. Ovaj kaktus moze da naraste i do 3 metra u visinu. Odlicna biljka za sve koji nemaju puno vremena jer ne zahteva nikakvu posebnu negu. Ovaj kaktus bez problema moze davati plodove I u nasim uslovima.</p> <p><strong>WIKIPEDIJA:</strong></p> <p><b>Opuncija</b><span> </span>(<i>Opuntia ficus-indica</i>), grmoliki, razgranati kaktus, poreklom je iz Meksika, ali se često može videti kao odomaćena, samonikla vrsta duž jadranske obale. U kontinentalnim područjima gaji se često kao sobna biljka. Ima sočne i ukusne, jestive plodove koji se nazivaju još i<span> </span><b>indijske smokve</b>.</p> <p>Latinsko ime roda<span> </span><i>Opuntia</i><span> </span>potiče od imena<span> </span>antičkog grčkog<span> </span>grada Opusa (spominje ga<span> </span>Homer<span> </span>u<span> </span>Ilijadi<span> </span>i<span> </span>Pindar<span> </span>u svojim pevanjima). Kod<span> </span>Plinija<span> </span>je naziv možda za jednu vrstu smokve.<sup id="cite_ref-Gligić_2-0" class="reference">[2]</sup><span> </span>Ime vrste<span> </span><i>ficus-indica</i><span> </span>složenica je od grčkih reči<span> </span><i>ficus</i><span> </span>(smokva) i<span> </span><i>indica</i><span> </span>(indijski).</p> <p>Opuncija vodi poreklo iz<span> </span>Meksika, odakle je u<span> </span>16. veku<span> </span>prenet u<span> </span>Evropu. Odomaćio se na Mediteranu, gde često podivlja iz kulture, pa se samoniklo sreće uz morsku obalu.<sup id="cite_ref-Grlić-самоникло_4-0" class="reference">[4]</sup><span> </span>Danas je raširen u umerenom i tropskom pojasu širom sveta.<sup id="cite_ref-GRIN_1-1" class="reference">[1]</sup><span> </span>U hladnijim klimatskim zonama gaji se kao sobna vrsta.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-0" class="reference">[5]</sup></p> <h2><span id=".D0.9E.D0.BF.D0.B8.D1.81_.D0.B2.D1.80.D1.81.D1.82.D0.B5"></span><span class="mw-headline" id="Опис_врсте">Opis vrste</span></h2> <p>Opuncija je grmoliki kaktus, visine 1−3 m.<span> </span>Stablo<span> </span>je gusto razgranato, a ogranci su eliptični, pljosnati i mesnati. Mogu biti dugi i do 50 cm. Obrasli su sitnim bodljama koje rastu u čupercima na svim delovima biljke.<span> </span>Cvetovi<span> </span>su dvopolni, žuti, prečnika 6−7 cm, sa mnogobrojnim laticama. Razvijaju se uz gornji rub ogranka. Cvetaju od juna do septembra. Oprašuju ih<span> </span>insekti.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-1" class="reference">[5]</sup><sup id="cite_ref-Grlić-самоникло_4-1" class="reference">[4]</sup></p> <p>Plodovi<span> </span>se, u<span> </span>botaničkom<span> </span>smislu, ubrajaju u bobice. Sočni su i krupni, veličine jajeta. Mogu biti crvene, žute ili ljubičaste boje, a kao i cela biljka, obrasli su čupercima bodlji. U plodu ima malo<span> </span>semenki, ili ih nema uopšte. Jestivi su.</p> <h2><span class="mw-headline" id="Услови_станишта">Uslovi staništa</span></h2> <p>Opuncija zahteva veoma dobro drenirano zemljište, najbolje peskovito, blago kisele do neutralne reakcije (pH<span> </span>6−7,5). Tokom zime zahteva suvo zemljište, dok joj tokom vegetacionog perioda prija umereno vlažno. Zahteva dosta toplote i<span> </span>sunčeve svetlosti, pa joj najviše odgovaraju južne ekspozicije, zaštićene od hladnih zimskih vetrova i kiša. Ne može rasti u hladovini.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-2" class="reference">[5]</sup><span> </span>Otporan je na posolicu, ali izbegava položaje izložene jakoj<span> </span>buri. Na Mediteranu raste na stenama i liticama.<sup id="cite_ref-Grlić-самоникло_4-2" class="reference">[4]</sup></p> <p>Opuncija se razmnožava semenom i reѕnicama od sočnih, zelenih ogranaka.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-3" class="reference">[5]</sup><span> </span>Smatra se invazivnom vrstom zbog svog lakog razmnožavanja. Otporna je vrsta i smanjuje bioraznolikost drugih biljnih vrsta uz obalu.</p> <h2><span class="mw-headline" id="Употреба">Upotreba</span></h2> <div class="thumb tleft"> <div class="thumbinner"><img alt="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" src="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Prickly_pears.jpg/200px-Prickly_pears.jpg" decoding="async" width="200" height="133" class="thumbimage" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Prickly_pears.jpg/300px-Prickly_pears.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9e/Prickly_pears.jpg/400px-Prickly_pears.jpg 2x" data-file-width="3504" data-file-height="2336" title="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" /> <div class="thumbcaption"> <div class="magnify"></div> Plodovi opuncije različitih boja</div> </div> </div> <div class="thumb tleft"> <div class="thumbinner"><img alt="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" src="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/Tmorada.jpg/200px-Tmorada.jpg" decoding="async" width="200" height="56" class="thumbimage" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/Tmorada.jpg/300px-Tmorada.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/Tmorada.jpg/400px-Tmorada.jpg 2x" data-file-width="1150" data-file-height="320" title="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" /> <div class="thumbcaption"> <div class="magnify"></div> Presečeni plodovi opuncije</div> </div> </div> <div class="thumb tleft"> <div class="thumbinner"><img alt="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" src="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e6/Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg/200px-Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg" decoding="async" width="200" height="150" class="thumbimage" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e6/Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg/300px-Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e6/Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg/400px-Opuntia_ficus_indica_1400861_Nevit.jpg 2x" data-file-width="4320" data-file-height="3240" title="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" /> <div class="thumbcaption"> <div class="magnify"></div> Oljušteni plod, pripremljen za jelo</div> </div> </div> <p>U mnogim područjima sa toplom i umerenom klimom opuncija se uzgaja zbog svojih sočnih, slatkih i ukusnih plodova.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-4" class="reference">[5]</sup><span> </span>Ovi plodovi još se nazivaju i<span> </span><i>indijske smokve</i>. Dobri su za jelo sirovi, ali se od njih mogu spremati i džemovi i mermelade. U nekim zemljama pripremaju se i cvetovi, kao ukusno bareno povrće.<sup id="cite_ref-Grlić-самоникло_4-3" class="reference">[4]</sup><span> </span>Najnovijim naučnim istraživanjima utvrđeno je da su plodovi opuncije obiluju visokim sadržajem<span> </span>vitamina C, a bogati su i<span> </span>vitaminima B1<span> </span>i<span> </span>B2<span> </span>i<span> </span>provitaminom A. Imaju znatnu količinu<span> </span>pigmenata<span> </span>i<span> </span>polifenola, a takođe su i važan izvor prehrambenih elemenata kao što su dijetalna vlakna,<span> </span>aminokiseline<span> </span>i minerali. Kaktusov plod, zbog svog<span> </span>nutritivnog<span> </span>sadržaja, odnosno niskog sadržaja<span> </span>masti<span> </span>i<span> </span>ugljenih hidrata, a visokog sadržaja vode i dijetnih vlakana spada u niskoklaorične plodove.<sup id="cite_ref-Blazevska_7-0" class="reference">[7]</sup></p> <p>Pri branju i konzumiranju plodova treba paziti na sitne bodlje na kori, koje se mogu zabiti u prste i usta. Zato ih je najbolje brati u rukavicama, a plod prerezati uzdužno i iz njega izvaditi sočni, mesnati deo. Prekomerno konzumiranje plodova opuncije može izazvati<span> </span>dijareju.<sup id="cite_ref-Grlić-99_6-1" class="reference">[6]</sup></p> <p>Cvet i stablo opuncije deluju kao<span> </span>antispazmolitik<span> </span>i<span> </span>diuretik, pa su se kao takvi koristili u narodnoj medicini. Osim toga stabljike su vezivane oko povređenih ekstremiteta kao mera prve pomođi. Cvetovi su se koristili za smanjenje krvarenja i probleme gastro-intestinalnog trakta, posebno dijareju, kolitis i sindrom nervoznih creva, kao i u lečenju uvećane prostate.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-5" class="reference">[5]</sup></p> <p>U savremenoj medicini prva istraživanja opuncije započela su ispitivanjem sastava stabljike, a zatim i plodova u pogledu diuretskih efekata. Prve studije su pokazale diuretska i<span> </span>antioksidativna<span> </span>svojstva koja su usko vezana za konzumaciju svježeg ploda. Pozitivni rezultati dokazali su veoma značajan<span> </span>nutricionistički<span> </span>benefit ploda opuncije. Sva otkrivena i dokazana svojstva ukazuju na veliku mogućnost primene ovog ploda kod diuretskih bolesti, antioksidativne zaštite organizma, kao i u očuvanju normalne telesne težine.<sup id="cite_ref-Blazevska_7-1" class="reference">[7]</sup></p> <p>Iz stabljika opuncije dobija se jedna vrsta gume, koja se koristi za žvakanje, ili pomešana sa uljem, za izradu sveća. Sok od kuvanih ogranaka je vrlo lepljiv i dodaje se gipsu, kreču i drugim sličnim materijalima kako bi bolje prianjali za zidove.<sup id="cite_ref-Plants_For_A_Future_5-6" class="reference">[5]</sup><span> </span>Od semenki se dobija biljno ulje, koje je retko na tržištu zbog visoke cene, a koristi se u kozmetici.<sup id="cite_ref-Priroda_i_biljke_3-2" class="reference">[3]</sup></p> <p></p> <h2><span id=".D0.97.D0.B0.D0.BD.D0.B8.D0.BC.D1.99.D0.B8.D0.B2.D0.BE.D1.81.D1.82.D0.B8"></span><span class="mw-headline" id="Занимљивости">Zanimljivosti</span></h2> <div class="thumb tright"> <div class="thumbinner"><img alt="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" src="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Coat_of_arms_of_Mexico.svg/200px-Coat_of_arms_of_Mexico.svg.png" decoding="async" width="200" height="181" class="thumbimage" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Coat_of_arms_of_Mexico.svg/300px-Coat_of_arms_of_Mexico.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Coat_of_arms_of_Mexico.svg/400px-Coat_of_arms_of_Mexico.svg.png 2x" data-file-width="579" data-file-height="525" title="Kaktus seme Opuncija, Indijska Smokva (Opuntia Ficus-Indica)" /> <div class="thumbcaption"> <div class="magnify"></div> Grb Meksika.</div> </div> </div> <ul> <li>Opuncija se, zbog ukusnih plodova, uvedena u kulturu još u predkolumbovskoj Americi. Još u to doba bio je poznat veliki broj veštački uzgojenih kultivara.<sup id="cite_ref-Grlić-самоникло_4-4" class="reference">[4]</sup></li> <li>Ova izuzetna biljka nalazi se na aktuelnom, kao i na svim ranijim<span> </span>grbovima Meksika.</li> </ul> <table style="width: 502px;" cellspacing="0" cellpadding="0" border="1"> <tbody> <tr> <td colspan="2" width="100%" valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Uputstvo za Sejanje</strong></span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Razmnožavanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">Semenom</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Predtretman:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Stratifikacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">0</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Vreme Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">Tokom cele godine</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Dubina Sejanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">Klija na svetlu ! Samo pospite po površini supstrata + blago pritisnite</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Vrsta Substrata:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">Substrat br.1</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Sejanje temperatura:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">20-25°C</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Sejanje Lokacija:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">svetlo + držati stalno vlažno ne mokro</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Vreme Klijanja:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">zavisno od uslova 1 - 8 nedelja</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p align="center"><span style="color: #008000;"><strong>Zalivanje:</strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><span style="color: #008000;">redovno tokom vegetacije</span></p> </td> </tr> <tr> <td valign="top" nowrap="nowrap"> <p><span style="color: #008000;"><strong> </strong></span></p> </td> <td valign="top"> <p align="center"><br /><span style="color: #008000;"> <em>Copyright © 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. </em><em>All Rights Reserved.</em></span></p> </td> </tr> </tbody> </table> </body> </html>
CT 1 (25 S)
Kaktus Seme ‘Indijska Smokva’ (Opuntia Ficus-Indica)

Bergamot pomorandza seme...

Bergamot pomorandza seme...

Cena 3,50 € SKU: V 21 CB
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Bergamot pomorandza seme (Citrus bergamia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 4 Semena.</strong></span></h2> <p>Bergamot - plod ukrštanja kruškolikog limuna i seviljske narandže, popravlja raspoloženje i brani organizam od stresa. Pomaže kod upale mokraćnih kanala, poremećaja u varenju, ublažava bol, snižava temperaturu. Bergamot (Citrus bergamia) se gaji na ogromnim plantažama južne Azije i južne Amerike, kao i na jugu Italije u oblasti Kalabrije. Služi isključivo za proizvodnju izuzetno traženog eteričnog ulja. Nastao je ukrštanjem pear lemona (kruškoliki limun) i seviljske pomorandže ili grejpfruta, pa na njih donekle i podseća. Ulje, voćno slatkastog svežeg mirisa sa blagom nijansom začina, dobija se iz kore zrelih plodova hladnim ceđenjem. Ime je dobio po italijanskom gradu Bergamu, u kome je prvo i počelo da se prodaje njegovo ulje. Koristi se u aromaterapiji kao antidepresant, a čest je sastojak ženskih i muških mirisa. Obavezan je sastojak parfema grupe chypre i fougere, dodaje se i u prestižne čajeve. Snažan je antidepresiv, opušta i smiruje. Često se koristi u masažama. Molekuli ulja bergamota deluju blagotvorno na moždane centre, koji regulišu raspoloženje i tako brane organizam od stresa. Dokazano je da ublažava ljutnju, ogorčenost i razdražljivost. Pomaže kod nesanice, uvodi u miran i okrepljujući san.</p> <p>Kod psihičkih tegoba je ulje najbolje koristiti ujutru, da bi dan proveli dobro raspoloženi natopite vatu ili gazu sa pet kapi bergamota i udišite dok ste još u krevetu. Možete i da nekoliko kapi sipate u mirisnu svetiljku, koju bi trebalo upaliti čim se probudite. Duboko udisanje ovog mirisa daje telu pozitivnu energiju, nema osećaja potištenosti, teskobe i gorčine. Bočicu sa uljem možete nositi uvek sa sobom. Kada osetite neraspoloženje, na maramicu ili vatu sipate nekoliko kapi i udišete.</p> <p>Bergamot pomaže i kod upale mokraćnih kanala, poremećaja u varenju i ranica na koži. Ublažava bol, snižava temperaturu, suzbija umor, poboljšava disanje, podstiče krvotok, pospešuje i rast kose.</p> <p>Prilikom upotrebe ulja vodite računa, jer je fototoksično. Pod uticajem UV zraka ili solarijuma može da izazove oštećenja kože. Veoma je koncentrovano, pa se nipošto ne preporučuje za oralnu upotrebu. Ne sme doći ni u kontakt sa očima, a kontraindikovano je za upotrebu kod trudnica i epileptičara.</p> <p>Bolje varenje - Pomešajte 1 kašičicu baznog ulja (maslinovog, bademovog ili jojobinog) sa 2 kapi ulja bergamota, 2 kapi ulja kamilice i 2 kapi ulja komorača. Masirajte tipe stomak, najbolje uveče pre spavanja.</p> <p>Kupka za upalu bešike - Sipajte po 3 kapi ulja bergamota, lavande i čajevca u čašu običnog jogurta. Sve dobro promešajte, sipajte u kadu sa toplom vodom, koje ima toliko da prekriva kukove i stomak dok sedite 10-ak minuta. Praktikujte ovo svakodnevno, makar nedelju dana.</p> <p>Protiv bolova - Pomešajte 3 kapi ulja bergamota sa 1 kašičicom maslinovog, bademovog ili jojobinog ulja. Nanosite ovo povremeno na bolno mesto, dok bol ne prođe. Tretirano mesto nemojte da izlažete suncu ni ultraljubičastoj svetlosti dok tretman traje i nekoliko dana posle.</p> <p><b>ULjE KAO MEDIKAMENT</b></p> <p><span><b>Bolje varenje </b></span><span>- Pomešajte 1 kašičicu baznog ulja (maslinovog, bademovog ili jojobinog) sa 2 kapi ulja bergamota, 2 kapi ulja kamilice i 2 kapi ulja komorača. Masirajte tipe stomak, najbolje uveče pre spavanja.</span></p> <p><span><b>Kupka za upalu bešike </b></span><span>- Sipajte po 3 kapi ulja bergamota, lavande i čajevca u čašu običnog jogurta. Sve dobro promešajte, sipajte u kadu sa toplom vodom, koje ima toliko da prekriva kukove i stomak dok sedite 10-ak minuta. Praktikujte ovo svakodnevno, makar nedelju dana.</span></p> <p><span><b>Protiv bolova </b></span><span>- Pomešajte 3 kapi ulja bergamota sa 1 kašičicom maslinovog, bademovog ili jojobinog ulja. Nanosite ovo povremeno na bolno mesto, dok bol ne prođe. Tretirano mesto nemojte da izlažete suncu ni ultraljubičastoj svetlosti dok tretman traje i nekoliko dana posle.</span></p> </body> </html>
V 21 CB
Bergamot pomorandza seme (Citrus bergamia)

Sorta iz Japana

Ova biljka ima džinovske plodove

Seme dzinovske jabuke Mucu

Seme dzinovske jabuke Mucu

Cena 4,50 € SKU: V 74 M
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Seme dzinovske jabuke Mucu</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Jabuka Mutsu (陸 奥, ム ツ) (poznata i kao Crispin) predstavljena je 1949. godine i predstavlja križanac između sorti jabuka „Golden Delicious“ i „Indo“ koja je prvi put uzgajana u prefekturi Aomori u Japanu. Ime jabuke je nekadašnje ime velikog dijela regije Tōhoku, provincije Mutsu, od koje je Aomori stvoren tokom Meiji obnove.</p> <p>'Mutsu' je triploidna sorta. Veoma je podložan bolesti blister spot.</p> <p>'Mutsu' je velika zelena jabuka (težina ploda do 1 kg), čiji je meso različito obojen od bijele do zelenkasto-žute boje. Može biti okrugla, konusna ili duguljasta i imati nejednake stranice. Općenito nije jednoličnog oblika ili veličine. Rusenje na jabuci 'Mutsu' pokriva malo ili nimalo kože, a kad je prisutno, svijetlo je sive do smeđe.</p> <p>Upotreba<br />'Mutsu' je aromatičan, sladak i oštar, sočnog mesa. Pogodan je za samostalno jedenje, sočenje, sušenje ili kuhanje, jer dobro održava svoj oblik kada se kuha. Može se čuvati do tri mjeseca prije nego što se pokvari.</p> <p>Uzgoj<br />'Mutsu' se može uzgajati u umjerenoj ili toploj klimi. Cvjeta usred vegetacije, a bere se kasno u sezoni.</p> </body> </html>
V 74 M
Seme dzinovske jabuke Mucu
Sipurika - Sipak Seme (Rosa...

Sipurika - Sipak Seme (Rosa...

Cena 2,15 € SKU: MHS 122
,
5/ 5
<div class="&quot;rte&quot;"> <h2><strong>Sipurika - Sipak Seme (Rosa canina)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 1g (65+-) semena.</strong></span></h2> <div>Cesto se i za biljku i za njezine plodove koriste jos i nazivi divlji sipak, divlja ruza, pasja draca, srbiguzica, sipurina, sipurak, sepurika.</div> <p><strong>Opis biljke:</strong><span> šipurika ili šipak trajan je grm visine 2 do 3 metra. U prvoj godini pojavljuju se uspravni izboji što se, u sledecim godinama, razgranjuju u mnogobrojne povinute i visece grane. citav grm obrastao je oštrim i prema dole svinutim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listici jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvetovi su bele do belo-ružicaste boje. Plodovi su jajastog oblika, svijetlocrvene boje, a sadrže veliki broj tvrdih semenki. Cvetovi su ugodna mirisa, a plodovi kiselkasto-slatka ukusa što steže. Semenke su bez mirisa, ali zato caj ima veoma ugodan miris. ... ,</span></p> <p><strong>Stanište:</strong> sipurika je veoma rasprostranjena po celoj Evropi. U</p> <p>našim je krajevima ima u prilicnirn kolicinama, a raste po živicama, uz rubove šuma, u šikarama i drugde.</p> <p><strong>Lekoviti deo biljke:</strong> za lek sabiru se plodovi i cvetne latice ..</p> <p><strong>Lekovito delovanje:</strong> šipurika je lekovita biljka koja, uz crni ribiz, ima najviše C vitamina. Posebno je važno što kuvanjem šipurika ne gubi taj vitamin. Caj se preporucuje majkama za vreme dojenja. Proizvodi od šipurike otklanjaju tzv. proletni umor, malaksalost, bledolikost i nevoljkost kao i sve ostale tegobe povezane s pomanjkanjem vitamina C. Sipurika povoljno deluje na probavni trakt i na izlucivanje mokrace bez ikakvih nadražaja bubrega. caj od šipurike preporucuje se za sprecavanje kamenaca u bubrezima i mokracnim kanalima. Isto tako, deluje na cišcenje krvi, a koristi se kod upalnih procesa bubrega, bubrežne nakapnice i mehura. Cvetne latice šipurike upotrebljavaju se za pripremanje caja kod krvarenja iz želuca, creva, pluca i hemoroida kao i protiv proliva i želucanih grceva. Pomešana s drugim biljkama koristi se u lecenju mnogih drugih bolesti.</p> </div><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
MHS 122 (1g)
Sipurika - Sipak Seme (Rosa canina)

Ova biljka je lekovita
Palestinska Slatka Limeta...

Palestinska Slatka Limeta...

Cena 2,25 € SKU: V 119 CL
,
5/ 5
<h2><strong>Palestinska Slatka Limeta Seme (Citrus limettioides)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 2 semena.</strong></span></h2> <p>Citrus limettioides, Palestinska Slatka Limeta ili indijski slatka limeta ili uobičajeno slatka limeta, koji se alternativno smatra sortom Citrus × limon, C. × limon „Indijska limeta“, je limeta sa niskom kiselinom koji se u Palestini koristi za hranu, sokove...</p> <p>Indijska slatka limeta je malo zimzeleno drvo sa nekoliko bodlji, koje raste 4 - 6 metara visoko.<br>Drvo se ponekad gaji zbog jestivog voća, posebno u Indiji, mediteranskom regionu, Vijetnamu i tropskoj Americi</p> <p>Pripadnik je slatkih limeta. Poput Meier limuna, rezultat je ukrštanja limuna (Citrus medica) i hibrida mandarine / pomela koji se razlikuje od slatko kisele pomorandže.</p> <p>Jestiva upotreba</p> <p>Voće - sirovo, kuvano ili konzervirano. Sočna, kiselo-slatka pulpa. Od soka se pravi bezalkoholno piće.</p> <p>Medicinski</p> <p>Plod ima lekovita svojstva.<br>Citrusi sadrže širok spektar aktivnih sastojaka, a istraživanja su još uvek u toku kako bi se pronašla njihova upotreba. Bogate su vitaminom C, flavonoidima, kiselinama i isparljivim uljima. Takođe sadrže kumarine kao što je bergapten koji kožu senzibilizira na sunčevu svetlost. Bergapten se ponekad dodaje preparatima za sunčanje, jer pospešuje pigmentaciju kože, mada kod nekih može izazvati dermatitis ili alergijske reakcije. Neke od biljaka novije primene koriste se kao izvori antioksidanata i hemijskih pilinga u specijalizovanoj kozmetici.<br>Other Uses<br>Eterično ulje se dobija iz kore ploda.</p> <p>Biljka se koristi kao podloga za druge vrste citrusa.</p><script src="//cdn.public.n1ed.com/G3OMDFLT/widgets.js"></script>
V 119 CL
Palestinska Slatka Limeta Seme (Citrus limettioides)
Seme žutog tamarila (zlatni...

Seme žutog tamarila (zlatni...

Cena 2,15 € SKU: V 159
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Seme žutog tamarila (zlatni tamariljo)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Još uvek je teško naći seme žutog tamarillo-a. Plod žutog tamariloa je jajastog oblika sa sjajnom kožom obojenom zutom bojom i sočnim mesom koji sadrži sitna mekana jestiva semena. Koža je tanka i bogata taninom i dolicna za ishranu ljudi. Meso koje je sazrelo svetlo je i pikantnog okusa, prijatno slatke arome.</p> <p>Zlatni tamarillo, botaničko ime Ciphomandra betacea, poznat i kao paradajz drvo, član je porodice Solanaceae koja uključuje paradajz, krompir, duvan i biljke paprike.</p> </body> </html>
V 159 (5 S)
Seme žutog tamarila (zlatni tamariljo)
Seme dinje Casca de Carvalho

Seme dinje Casca de Carvalho

Cena 2,10 € SKU: V 34
,
5/ 5
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> <h2><strong>Seme dinje Casca de Carvalho</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena. </strong></span></h2> <p>Veoma stara retka portugalska sorta odličnog ukusa i duguljastog i zaobljenog voća prosečne težine od 3 do 4 kg sa severa Portugalije.</p> <p>Koža je krem boje sa finom i gustom mrezom. Meso ploda je ružičasto lososove boje, vrlo slatko. Ova vrsta dinje ima jedinstveni ljutkast ukus i vrlo je sočna, što je čini veoma traženim proizvodom na sajmovima i pijacama. Jedinstveni ukus čini ovu dinju proizvodom sa visokim nivoom komercijalizacije.</p> <p>Takođe je poznata kao „Ecorce de chene“ zbog ljuske koja podseća na onu od hrasta.</p>
V 34 (10 S)
Seme dinje Casca de Carvalho