Zadnje Porudzbine

  •  
    Stef, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Dušan, KRAVANY NAD DUNAJOM, Slovakia
  •  
    Arno, Ehrenkirchen, Germany
  •  
    Costas, LARNACA , Cyprus
  •  
    Fulvio francesco, Santa Domenica Talao, Italy
  •  
    william, Dun, France
  •  
    Aymeric , Saint tricat, France
  •  
    Ricard, Sant Celoni, Spain
  •  
    Maureen, Enniscorthy Co Wexford , Ireland
  •  
    Paul, St. Vigil in Enneberg (BZ), Italy
  •  
    Ricardo jorge , Viseu , Portugal
  •  
    Radosav, Kragujevac, Serbia
  •  
    Sylvie, Neyruz, Switzerland
  •  
    Julien, Scionzier, France
  •  
    Zoran, Vinca, Serbia
  •  
    Josef, Hochdorf-Assenheim, Germany
  •  
    Davide, London, United Kingdom
  •  
    Kimberly, Victoria, Gozo, Malta
  •  
    Saša , Beograd, Serbia
  •  
    Ewa, Galway, Ireland
  •  
    Ioannis , Kato Achaia, Greece
  •  
    Samuele, Milano, Italy
  •  
    Dubravka, Niš , Serbia
  •  
    Theodoros, Grevena, Greece
  •  
    goderis, bredene, Belgium
  •  
    Vickie, SARONA, United States
  •  
    Maria, ÓBIDOS / LEIRIA, Portugal
  •  
    Emmanuel, Dijon, France
  •  
    Henri , Koumac, New Caledonia
  •  
    Manuel , Mülchi, Switzerland

Trenutno postoji 97 proizvoda.

Prikazuju se 49-60 od 97 stavki
Ratan Seme (Calamus manan)

Ratan Seme (Calamus manan)

Cena 4,50 € SKU: PS 11
,
5/ 5
<h2><span style="font-size: 14pt;" data-mce-style="font-size: 14pt;" class="n1ed--selected"><strong>Ratan Seme (Calamus manan)</strong></span></h2><h2><span style="color: #f60101; font-size: 14pt;" data-mce-style="color: #f60101; font-size: 14pt;"><strong>Cena je po pakovanju od 3 semena.</strong></span></h2><p>Calamus je rod tropskih puzajućih lijana iz porodice palmi (Arecaceae). <span>Biljke iz ovog roda poznate su i kao rotang ili ratan palme.</span></p><p><span>Rod Calamus čini oko 400 vrsta koje naseljavaju tropske kišne šume Azije, Afrike i Australije.</span></p><p><span>Vrste iz roda Calamus imaju tanko, gipko i jako dugačko stablo evolucijski predodređeno za penjanje u najviše spratove šuma u potrazi za svetlošću. Stabla ovih vrsta palmi dostižu od 200 do 250 metara i ubrajaju se među najduže (najviše) životne forme na Zemlji. Prosečna debljina drvenastog stabla je oko 7 centimetara, a neretko stablo cele biljke može imati istu debljinu. Biljke se ne granaju, a listovi rastu durektno iz stabla. Zahvaljujući zakačkama koje se razvijaju na vrhovima listova biljke iz ovog roda se penju do vrhova i najvišeg drveća. Tako palma Calamus rotang koja raste u Aziji i pored svog tek par centimetara debelog stabla, može da izraste i do 300 metara „prebacujući“ se sa stabla na stablo.</span></p><p><span>Stablo ima troslojnu strukturu i sastavljeno je od relativno čvrste kore i čvrstog jezgra, a između ta dva sloja nalazi se sloj relativno mekog i poroznog materijala kroz koji se pružaju provodne cevčice kojima se voda i hranjive materije dopremaju do najviših delova biljke. Zbog velike vlažnosti koja vlada u područjima gde rastu ove biljke, njihova stabla su jako elastična i mogu se savijati bez pucanja i pod oštrim uglovima.</span></p>
PS 11 (3 S)
Ratan Seme (Calamus manan)
Jicama Yam Bean Seme (Pachyrhizus erosus)

Meksicki krompir, Jicama...

Cena 3,25 € SKU: VE 173
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong>Meksicki krompir, Jicama Seme (Pachyrhizus erosus)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Jicama (Pachyrhizus erosus) korijenasto je povrće, koje se tradicionalno uzgaja u Meksiku i Srednjoj Americi. Koristi se sirova ili kuhana, daje delikatnu slatkoću i poslužuje se uz salate ili pomiješana s krumpirom, no bitno je da nema mnogo kalorija, pa predstavlja omiljeno povrće zdravstveno osviještenih povrćara i kuhara. Biljka je snažna penjačica koja raste i do 15 metara,traži sunce ili polu sjenu, ali to se može riješiti potpornom konstrukcijom kao kod vinove loze ili kivija, tako da je idealna za nadstrešnice, sjenice kao dekorativna biljka i zaštita od sunca. Uzgoj jicame zahtjeva vrijeme od 8 mjeseci, što je duža vegetacije za proizvodnju ukusnih gomolja, to je prinos veći u jesen.</p> <p>Za jicamu se preporučuje odabrati mjesto s puno sunca, a presadnice se mogu posaditi na otvorenom, čim to vremenski uvjeti dozvole, odnosno kad prođe opasnost od proljetnog mraza. <span>Prostor između biljaka treba biti 35 cm, a daje prinos od 4-5 gomolja po biljci. Jicama najbolje uspijeva u vlažnom, ali dobro dreniranom tlu. Dobra gnojidba osigurava dobar prinos, a jicama traži osobito puno kalija. Svi nadzemni dijelovi biljke, uključujući lišće, cvijet i sjemenke su otrovni, a štetnici uglavnom ne napadaju nadzemni dio. Korijen mogu napasti zemljišni insekti, kao i svako drugo korjenasto povrće. </span></p> <p><span>Jicama se također može uzgajati u velikim posudama, ako nema mjesta u vrtu ili želite iskoristiti penjačicu kao ukrasnu biljku. Berbu gomolja bolje je obaviti što je kasnije moguće, no svakako prije prvih mrazeva, po mogućnosti 150 dana ili više od vremena presađivanja na otvoreno. To će omogućiti gomoljima dosta vremena da narastu i uđu u tehnološku zriobu. Vrijeme za vađenje gomolja je kad biljka počinje gubiti snagu i pojavljuju se prvi suhi listovi. Gomolji su veliki od 7-14 cm u promjeru, a najbolje ih je vaditi kada je tlo suho. Jicama ne podnosi temperature kod skladištenja ispod 20 stupnjeva. To znači da će hladnoća i vlaga u skladištu oštetiti korijene. Pravilnim skladištenjem gomolji će ostati svježi i ukusni i do pet mjeseci.</span></p> </body> </html>
VE 173 (5 S)
Jicama Yam Bean Seme (Pachyrhizus erosus)

Zadova Loza, Smaragdna Puzavica Seme (Strongylodon macrobotrys)

Zadova Loza, Smaragdna...

Cena 12,50 € SKU: T 74
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Zadova Loza, Smaragdna Puzavica Seme (Strongylodon macrobotrys)</strong></span></h2> <h2><span style="color:#ef0505;font-size:14pt;"><strong>Cena je za pakovanje od 1 semena.</strong></span></h2> <p><span>Žadova loza,smaragdna puzavica vodi Poreklo sa Filipina. Žadova loza je upletena zimzelena loza koja raste u tropskim šumama filipina. </span>Ima gustu drvenastu stabljiku i moze da naraste do 25 m. ili više. Njeno fluorscentno cvece je zadivljujuce. Cvetovi su joj plavičasto zeleni kandžastog oblika u ogromnim obešenim “grozdovima”,cvetovi mogu da narastu do 150 cm duzine.Valjkaste mahune u kojima se nalaze velika semena, koje su uz cvet narastu oko 15 cm u duzinu. Voli svetlost i najbolje raste u neutralnoj do kiselkastoj zemlji. Razmnožava se semenom.</p>
T 74
Zadova Loza, Smaragdna Puzavica Seme (Strongylodon macrobotrys)
Sacha Inchi Seme - Cudesna Biljka Iz Amazona (Plukenetia volubilis)

Sacha Inchi Seme - Cudesna...

Cena 4,95 € SKU: V 236
,
5/ 5
<h2><strong>Sacha Inchi Seme - Cudesna Biljka Iz Amazona (Plukenetia volubilis)</strong></h2> <h2><span style="color: #f90202;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 Semena.</strong></span></h2> <p><span>Retka, egzoticna i lekovita biljka Sacha Inchi (Plukenetia volubilis Linneo) je autohtona biljka peruanske Amazonske prašume. Biljka koju zovu i planinskim kikirikijem i Inka-kikirikijem poznata je Indijancima u Peruu i drugim domicilnim narodima Amazone hiljadama godina. Istoričari smatraju da su Inke koristile Sacha Inchi preko 3000 godina, što je vidljivo iz tumačenja simbola na grbovima i plovilima drevnih Inka. Indijanci Čanka i druga plemena u regionu izdvajali su ulje iz semenki ploda zbog njegove neverovatne nutritivne vrednosti. Pečeno semenje i kuvani listovi takođe su bili važan deo njihove ishrane. Izgled plodova Sacha Inchija varira od Četverokrake do šestokrake zvezde, što je posebnost, jer svi plodovi ne izgledaju jednako. Sacha Inchi je među modernim stručnjacima za ishranu cenjen po tome što je jedan od najboljih izvora masnih kiselina omega-3 i omega-6 u prirodi. Omega-3 i omega-6 su višestruko nezasićene masnoće, koje su za naše zdravlje od presudne važnosti. Naš ih organizam sam ne može proizvesti, pa ih moramo unositi hranom. Značajan 'korisnik "ovih kiselina je i mozak. Naš krunski organ sastoji se od 60% masnoća, od čega 10% otpada na omegu-3, a 10% na omegu-6. Ove kiseline igraju bitnu ulogu u održavanju zdravlja, jer obavljaju važne zadatke u centralnom nervnom i endokrinom sistemu. Problem nastaje kad hranom unosimo više omege-6 od omege-3.</span></p> <p><span>sacsha1 Unosom više omege-6 od omege-3, umereni se upalni procesi pretvaraju u hronične. To dovodi do srčanožilnih oboljenja i upaljenih arterija, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Budući da o masnim kiselinama zavisi i rad mozga, neravnoteža omega-3, 06:09 u organizmu uveliko je odgovorna za sindrom nedostatka pažnje, motorne kontrole i percepcije (DAMP).</span></p> <p><span>Ulje Sacha Inchija koristite kao preliv za salate i jela od povrća. Da bi vaš organizam dobio sve potrebne sastojke ovog ulja, dovoljna je 1-2 čajne kašičice dnevno.</span></p> <p><strong><span>Lekovita svojstva Sacha Inchi ulja</span></strong></p> <p><span>jača imunološki sistem</span></p> <p><span>poboljšava cirkulaciju</span></p> <p><span>održava elastičnost zidova arterija</span></p> <p><span>štiti srce i smanjuje rizik od srčanog udara</span></p> <p><span>reguliše holesterol i trigliceride</span></p> <p><span>poboljšava pamćenje i koncentraciju</span></p> <p><span>poboljšava probavu</span></p> <p><span>smanjuje rizik od raka</span></p> <p><span>deluje protivupalno, na primer kod Chronove bolesti, crevnih upala, artritisa i astme</span></p> <p><span>bitno je za pravilan razvoj fetusa i odojčadi</span></p> <p><strong><span>Gajenje</span></strong></p> <p><span>Biljka je puzavica koja zahteva oslonac i propusan supstrat sa dobrom drenazom (ne voli ''mokre noge''). Zaliva se svaki dan u letnjim mesecima ili na svakih 2-3 dana (zavisi od sastava zemlje). Preko zime se zaliva opreznije zbog truljenje. Posto potice iz suma amazona ne podnosi niske temperature. Voli kiselo zemljiste i toplotu. Biljka je iz porodice mlecika.</span></p> <p>Razmnozava se semenom ali uz opreznost da seme ne istruli.</p> <p> </p>
V 236 (5 S)
Sacha Inchi Seme - Cudesna Biljka Iz Amazona (Plukenetia volubilis)

Ova biljka je otporna na zimu i Mraz. Pogledajte više u opisu.
Brsljan Seme (Hedera helix)

Brsljan Seme (Hedera helix)

Cena 2,15 € SKU: MHS 102
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="font-size: 14pt;"><strong>Brsljan Seme (Hedera helix)</strong></span></h2> <h2><span style="color: #fc0606; font-size: 14pt;"><strong>Cena je za pakovanje 10 semena.</strong></span></h2> <p><span>Bršljan (lat. Hedera helix, engl. English ivy) je zimzelena biljka koja pripada porodici Araliaceae. Poreklom je iz Evrope i Azije. Poznat je pod nazivima: barsijan, beštran, brštan, brštika, pljušt, zelengora, zimzelen, itd.</span></p> <p><span>Kod nas su najpoznatije vrste: persijski, irski i engleski bršljan. Uglavnom se gaji kao ukrasna puzavica pa su njegova lekovita svojstva nepravedno gurnuta u drugi plan.</span></p> <p><span>Može da dostigne visinu do 30 m i uglavnom raste na drveću i zidovima kuća. Dobar je izolator i sprečava gubitak toplote. Bršljanu odgovara vlažno i humusno zemljište, kamenito i krečnjačko tlo. Može da podnese i zagađen vazduh, a mnogi ne znaju da štiti od otrova kao što su: dim cigareta, benzen iz benzina, itd.</span></p> <p><span>Listovi su zeleni i srcoliki, a mlađi su obrasli dlačicama. Cvetovi su sitni i raspoređeni u obliku poluloptastog štita. Iz njih se razvijaju tamnoplavi plodovi koje ptice koriste u ishrani. Na razvijenoj stabljici čija je debljina oko 20cm nalazi se korenje koje mu omogućava da se penje po drveću i da se pričvrsti za podlogu. Kora je pepeljastosive boje.</span></p> <p><span>Biljka cveta od avgusta do oktobra. Listovi se mogu brati tokom cele godine, ali su početkom jeseni najlekovitiji. Uglavnom se suše na svetlim mestima. Bršljan ima gorak ukus i otrovan je. Kada se orezuje, moraju se koristiti rukavice jer njegovi sokovi iritiraju kožu. Može da živi nekoliko stotina godina.</span></p> <p><span>Ranije je bršljan bio simbol za plodnost, vernost, besmrtnost, životnu snagu i radost. Aleksandar Veliki i bog vina Dionis su ga nosili na glavi. Njime se ukrašava kuća za Božić, a preporučuje se da se stavi u bidermajer i na mladoženjin rever.</span></p> <p><span>Od XVI veka pažnja je počela da se pridaje njegovoj lekovitosti pa se prvo koristio protiv upala disajnih organa. Danas se od ekstrakta ove biljke prave preparati protiv kašlja, upale bronha, kao i kreme protiv celulita, za negu kože, itd.</span></p> <p><strong>Lekovitost i zdravlje</strong></p> <p>Za pripremanje čaja se koriste listovi bršljana. <span>Oni sadrže: hederin, saponine, sterole, flavonoide, glikozide, tanine, inozite, karotine, mravlju i jabučnu kiselinu, itd. U litru vode se maksimalno mogu staviti dve kašike usitnjenog lista. Ovaj čaj pomaže kod:</span></p> <p><span>lečenja reumatskih tegoba;</span></p> <p><span>regulisanja problema sa žučnom kesom;</span></p> <p><span>lečenja upale želuca i creva;</span></p> <p><span>regulisanja mesečnog ciklusa;</span></p> <p><span>lečenja mokraćnih puteva;</span></p> <p><span>lečenja žutice;</span></p> <p><span>lečenja disajnih organa;</span></p> <p><span>lečenja bronhitisa i astme;</span></p> <p><span>ublažavanja kašlja i njegovog suzbijanja;</span></p> <p><span>čišćenja arterija kod ateroskleroze;</span></p> <p><span>čišćenja organizma od trovanja pesticidima i od štetnih radioaktivnih zračenja;</span></p> <p><span>smanjenja otoka i opekotina;</span></p> <p><span>lečenja gnojnih rana koje teško zarastaju.</span></p> <p>Čaj je delotvoran kod spoljne upotrebe pa je dobar kod:</p> <p>lečenja kožnih oboljenja;</p> <p>uklanjanja peruti;</p> <p>odstranjivanja vašaka i gnjida;</p> <p>lečenja gljivičnih infekcija.</p> <p>Nuspojave i neželjena dejstva</p> <p>Plodovi bršljana se moraju držati podalje od dece i ne smeju se koristiti za čaj. Napitak je poželjno konzumirati dve nedelje nakon čega se mora napraviti duža pauza.</p> <p>Simptomi trovanja bršljanom su: mučnina, dijareja i povraćanje. Ako dodirne kožu, može izazvati kontaktni dermatitis.</p> </body> </html>
MHS 102
Brsljan Seme (Hedera helix)
Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)

Bourbon Vanila Seme...

Cena 3,50 € SKU: MHS 104
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="font-size: 14pt;"><strong>Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)</strong></span></h2> <h2><span style="color: #f60404; font-size: 14pt;"><strong>Cena je za pakovanje od <span>50 ili 100</span> semena.</strong></span></h2> <p><span>Vanilla planifolia vrsta je roda Vanilla iz porodice orhideja (Orchidaceae). Vodi poreklo iz Meksika i iz tropskih delova Centralne Amerike i jedna je od osnovnih komercijalnih vrsta za proizvodnju vanile kao začina (zbog visokog sadržaja vanilina u plodovima). Naučna binomenklatura kod ove vrste prvi put je određena 1808. godine od strane britanskog botaničara Henrija Čarlsa Endrjuza. Poznata je i kao ravnolista vanila i zapadnoindijska vanila.</span></p> <p><span>Prvi koji su koristili vanilu u ishrani bili su meksički Totonaci, a Evropljani se po prvi put susreću sa ovom biljkom nakon osvajanja Ernana Korteza, početkom XVI veka.</span></p> <p><span>Zapadnoindijska vanila je vrežasta epifitna vrsta iz porodice Vanile. Vodi poreklo iz tropskih i vlažnih područja Centralne Amerike, Kariba i krajnjeg severoistoka Južne Amerike. Danas se najviše kultiviše na zapadu Meksika, u području Verakruza, i na Madagaskaru.</span></p> <p><span>Stablo ove vrste je zeleno i iz njega direktno izbijaju duguljasti, glatki i mesnati listovi. Biljka cveta tokom proleća i početkom leta. Cvetovi se formiraju u vidu grozdova, svaki zaseban cvet ima prečnik od oko 5−6 cm, i zelenkasto-žute su boje. Vrsta je samooplodna, a oprašivanje se vrši prenosom polena na tučak. Cvetovi su otvoreni svega jedan dan u svom životnom veku, i u tom periodu neophodno je izvršiti oprašivanje ukoliko se žele plodovi. U prirodi oprašivanje se vrši pomoću kolibrija koji se hrane cvetnim nektarom, i jedne vrste pčela, a prirodnim putem opraši se tek jedan od sto cvetova. U uslovima plantaškog uzgoja ove vrste oprašivanje se vrši veštačkim putem. Svaki cvet koji ne bude oprašen se suši i opada sa biljke.</span></p> <p><span>Plodovi se razvijaju isključivo na odraslim biljkama koje su u proseku duže od 3 metra. Plod je mahunarka (odnosno čahura) dužine između 15 i 23 cm, koja sazreva nekih 5 meseci nakon cvetanja. Zeleni plod fizionomski je dosta sličan manjim bananama. Nakon berbe plodovi se fermentišu i suše, a što je proces fermentacije duži to je koncentracija eteričnih ulja u plodu veća. Iz plodova vanile dobija se začinska vanila.</span></p> <p><strong><span>Razmnožava se iz semena ili putem reznica.</span></strong></p> <p><strong><span>Hemijski sastav ploda</span></strong></p> <p><span>Najvažnija hemijska jedinjenja koja se ekstrakuju iz plodova su vanilin (4-hidroksi-3-metoksibenzaldehid, sadržaj u zrelom suvom plodu je oko 2 %), vanilinska kiselina, 4-hidroksibenzaldehid i 4-hidroksibenzojeva kiselina.</span></p> <p><span>Vanila je začin, koji predstavlja fermentisane plodove različitih vrsta biljaka orhideja iz roda Vanilla. Ime potiče od francuske reči vanille od španske reči vainilla (mala mahuna).</span></p> <p><span>Rod vanila se sastoji od oko 110 vrsta, od kojih 15 daje aromatične plodove,[1]. Najznačajnija vrsta je Začinska vanila (Vanilla planifolia). Začinska vanila potiče iz Meksika i Srednje Amerike. Danas se najviše gaji na Madagaskaru, Reinionu (koje se ranije zvalo Ostrvo Burbona) i drugim ostrvima u Indijskom okeanu.</span></p> <p><span>Pored začinske vanile, komercijalno se koriste još tahiti vanila (Vanilla tahitensis) i gvadelupe vanila (Vanilla pompona). Tahiti vanila uspeva na južnom Pacifiku. Ona je blizak rod začinskoj vanili,[1] ali se od nje razlikuje po aromi. Tahiti vanila sadrži manje vanilina, ali veću koncetraciju drugih aromatičnih sastojaka. Gvadelupe vanila potiče iz Srednje i Južne Amerike. Danas se komercijalno uzgaja na Karibima. Njene aromatske osobine su slične tahiti vanili, pa se obe vrste koriste u proizvonji parfema.</span></p> <p><span>U drevnom Meksiku vanila je bila poznata pod imenom „kakišanatl“ (cacixanatl, astečki: duboki cvet). U hronici astečkog vođe Ickoatla zabeleženo je da su pokoreni Totonaci deo svog danka davali u vanili. Totonaci su dugo bili jedini narod koji su umeli da eksploatišu biljku vanile. Po njihovoj legendi o nastanku vanile, ona se pojavila kao biljka izrasla iz tela ubijene princeze. Region Verakruz uz obalu Meksičkog zaliva važi kao zavičaj vanile.</span></p> <p><span>Vanila je obično korišćena u kombinaciji sa kakaom, pri čemu je blažavala njegovu gorčinu. Potoji svedočanstvo da je Montezuma II dnevno pio oko pedesetak čaša koktela kakaa i vanile. Prvi Evropljanin počašćen ovom pićem verovatno je bio Ernan Kortez.</span></p> <p><span>U narednim decenijama upotreba vanile se proširila u Španiju i ostatak Evrope. To je bila poslastica bogatih i španski državni monopol. Postojala je zabrana da se ova biljka iznosi iz Meksika, a za taj prekršaj je predviđena smrtna kazna.</span></p> <p><span>Tek posle nezavisnosti Meksika (1810) prvi primerci biljke vanile stigli su u botaničke bašte u Parizu i Antverpenu. Holanđanima je 1819. uspelo da ovu biljku kultivišu u svojoj koloniji Javi. Francuzi su ovu biljku doneli na ostrvo Reinion 1822. Ostrvo se tada zvalo Burbon, odakle potiče naziv burbon vanila. Oplodnja cvetova je morala da bude veštačka, jer ovde nije postojala vrsta pčela koja je u Meksiku vršila prenos polena.</span></p> <p>Prirodna vanila je bila skupa. Industrijski način proizvodnje vanilina iz smole četinara otkriven je u Nemačkoj 1874.</p> <p><span>Od početka 20. veka centar proizvodnje burbon vanile se preselio sa Reiniona na severoistok Madagaskara. Danas su Madagaskar i Filipini glavni proizvođači vanile.</span></p> <p><strong><span>Hemijski sastav</span></strong></p> <p><span>Iako u ekstraktu vanile postoje mnoge supstance, glavni sastojak odgovoran za karakterističan miris i aromu je vanilin (4-hidroksi-3-metoksibenzaldehid). Druga važna supstanca je piperonal. Piperonal je važan sastojak mirisa vanile. Vanilin je prvi put izdvojen iz vanile 1858.[2] Otkriće načina izdvajanja vanilina iz smole četinara 1874. izazvalo je krizu u proizvodnji prirodne vanile.</span></p> </body> </html>
MHS 104
Bourbon Vanila Seme (Vanilla planifolia)

Africki Pasulj Snova Seme (Entada rheedii)

Africki Pasulj Snova Seme...

Cena 9,00 € SKU: MHS 52
,
5/ 5
<h2><strong>Africki Pasulj Snova Seme (Entada rheedii)</strong></h2> <h2><span style="color:#f40101;"><strong>Cena je za pakovanje od 1 semena.</strong></span></h2> <p><span>Entada rheedii je takodje poznata kao Africki pasulj snova. </span>Seme ovog egzoticnog pasulja može se naći na obalama širom sveta. Puzavica raste u tropskim regionima, najcesce u juznoj africi.</p> <p><span>Gde domorodci melju seme vec stotinama godina i mesaju sa duvanom i tako puse da bi imali “lucidne snove”. Iako seme izaziva “lucidne snove” efekti su ipak razliciti od osobe do osobe. Ali semena sluze I da donose srecu, pa se kaze da onome ko nosi ovo seme oko vrata jos dva sata vise ostaje od dana.</span></p> <p>Često se moze videti da raste pored potoka ili okeana. <span>Tako semena padnu u vodu i onda ih morske struje nose do novih mesta sirom sveta. Semena su jako tvrda, i da bi proklijala moze da prodje stotinu godina. Zato je seme potrebno izbusiti finom busilicom ili nekim ostrim predmetom. Zatim se seme potapa u termos i drzi narednih 12h u toploj vodi. Nakon toga se seme u trostruci i ostavi se na suvoj krpi da se prosusi. Seme je sada spremno za setvu. Da bi seme proklijalo potrebno je oko 25-30C i velika vlaznost zbog cega se saksije prekrivaju folijom.</span></p>
MHS 52
Africki Pasulj Snova Seme (Entada rheedii)
Dummela – Gorka Lubenica Seme (Gimnopetalum integrifolium)

Dummela – Gorka Lubenica...

Cena 2,45 € SKU: VG 62
,
5/ 5
<h2><span style="text-decoration:underline;"><strong><em>Dummela – Gorka Lubenica Seme (Gimnopetalum integrifolium)</em></strong></span></h2> <h3><span style="color:#f80202;"><strong>Cena je za pakovanje 5 semena.</strong></span></h3> <p>Dummela je izuzetno retka i lekovita biljka cije je prirodno staniste Sri Lanka. Ova lekovita biljka se moze uzgajati i kod nas kao jednogodisna biljka. <span>Dummela je puzavica i moze se penjati na drugo drvo do 5 metara u visinu.</span></p> <p><span>Listovi: kratki elipsoidni, Plodovi (2-) 3-4 cm dugi. Semena su umotana u slatku zelatinastu masu.</span></p> <p><span>Biljka Cveta i daje plodove tokom cele godine.</span></p> <p>Osim sto je lekovita ova biljka je I dekorativna...</p>
VG 62 (5 S)
Dummela – Gorka Lubenica Seme (Gimnopetalum integrifolium)
Griffonia simplicifolia Seme – Prirodni lek za depresiju 3.95 - 1

Griffonia simplicifolia...

Cena 3,95 € SKU: MHS 68
,
5/ 5
<h2 class=""><strong>Griffonia simplicifolia Seme – Prirodni lek za depresiju</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Griffonia simplicifolia je drvenasta grmolika penjačica koja raste u području zapadne i središnje Afrike. Raste do visine od 3 metra, te uz karakterističnu tamnu mahunu, ima i zelenkasti cvijet.</p> <p>Sjeme ove biljke se koristi u farmaceutskoj industriji već dugo kao biljni suplement zbog svojih karakteristika, a na zapadu ponajviše jer je značajan izvor 5-Hidroksitriptofan (5-HTP). 5-HTP ili 5-hidroksitriptofan je međuprodukt između aminokiseline triptofan i neurotransmitera serotonina čije je hemijsko ime 5-HT ili 5-hidroksitriptamin. Dakle, 5-HTP se moze se koristiti kao antidepresiv jer lako prodire u mozak gdje se pretvara u serotonin.</p> <p>Osim navedenog, ova afrička biljka zbog svojih ljekovitih elemenata ima veliku ulogu u liječenju različitih infekcija, upala (posebno se misli na upale očiju), problema sa probavom, te posebno kao afrodizijak.</p> <p>Dr. Oz u svojim emisijama preporučuje konzumiranje ove biljke u nekoj od dostupnih formi, te direktno povezuje serotonin sa tjelesnom formom. Serotonin je ključ za zasićenje gladi, te spriječava stvaranje lažnih impulsa. Serotonin definira i stanje sitosti i gladi, te kada organizam osjeti manjak ili nedostatak serotonina, ono šalje impulse, tako da bi kroz hranu pokušao nadomjestiti isti.</p>
MHS 68 (5 S)
Griffonia simplicifolia Seme – Prirodni lek za depresiju 3.95 - 1
Gorka Dinja - Karfela Seme...

Gorka Dinja - Karfela Seme...

Cena 1,75 € SKU: V 7
,
5/ 5
<h2><strong>Gorka Dinja - Karfela Seme (Momordica charantia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena po pakovanju od 5, 10 , 50 , 100 semena.</strong></span></h2> <p>100 grama ovog susenog povrca - voca kosta 36 eura ! &nbsp;Momordica charantia. Zajedničko ime: balsam Kruška, 'Sorosi'. Na slikama mozete videti licno nase biljke koje rastu u nasoj basti, takodje moramo dodati da svaka biljka daje izuzetno mnogo plodova, koji su izuzetno ukusni kada se peku ili dinstaju dok su mladi... Tropska loza, poreklom iz Afrike, ali sada se može naći u svim regionima sveta. Medicinski, u Belizeu Listovi se kuvaju i koriste da se očisti krv, smanjuje nivo šećera u krvi i leci gastrointestinalne probleme. Crveni spoljni deo semena je jestiv i sladak.</p> <p>U nasim klimatskim uslovima odlicno uspeva i daje plodove kao jednogodisnja biljka. Dostize 3m u duzinu a izdrzava temperature od -3C. Lako se gaji iz semena. Dok je zelena tj. nezrela koristi se kao Povrce i odlicnog je ukusa bilo uz peceno meso gde se i ona pece zajedno sa mesom, ili da se kuva, Kako plod zri i dobija zutu boju postaje gorak ( tj. kora ) pa se vise ne koristi jer postaje veoma gorak ali zato unutrasnjost zri i postaje slatka pa se konzumira sveza poput voca ako samo malo potrazite po internetu videcete da ima milion recepata i da je veoma rado koristena. Mlad, nezreo plod dobar je izvor vitamina C, a sadrži i vitamin A, fosfor i gvožđe. Lozica i listovi sadrže vitamin A.</p> <p>Ubija bakterije, viruse, ćelije raka i leukemije, vrši prevenciju tumora, tretira dijabetes-snižava nivo šećera u krvi, snižava krvni pritisak i temperaturu tela. Smanjuje zapaljenja, uništava slobodne radikale, povećava libido, čisti krv, detoksifikuje organizm, čisti od crevnih parazita, balansira hormone, povećava imunitet, blagi je laksativ.</p> <p><strong>Seme od licno nasih Biljaka odgajanih Bioloski bez bilo kakve upotrebe hemijskih proizvoda !!!</strong></p> <p><strong>Clanak sa sajta magicno bilje:</strong></p> <p>Sok Momordica charantia izgladnjuje ćelije raka i izaziva njihovu smrt.</p> <p>Sok egzotične gorke dinje Momordice charantije može da umanji rast raka gušterače, bez nuspojava. A deluje i protiv raka dojke, prostate, debelog creva, jetre, želuca, kao i kod leukemije i neuroblastoma.</p> <p>Na prvi pogled ova tvrdnja zvuči isuviše dobro da bi bila istinita, ali ako je verovati naučnicima sa Univerziteta Kolorado ova egzotična biljka mogla bi da postane novi adut u borbi protiv raka.</p> <p>Nova studija pokazala je da sok gorke dinje, poznatog povrća u Aziji i Africi, znatno smanjuje rast tumora gušterače u miševa jer ometa metabolizam glukoze u ćelijama raka, i doslovno ih izgladnjuje bez šećera, pogonskog goriva bez kojeg ne mogu da prežive.</p> <p>Brojne zdravstvene koristi povezane s konzumacijom gorke dinje već su poznate. Ova biljka, lat. naziva Momordica charantia, naširoko se uzgaja i jede širom jugoistočne Azije, Afrike, Kine, Japana, Okeanije, pa čak i na Karibima. Posebno je popularna među Japancima s Okinave, koji su poznati po dugovečnosti.</p> <p>Iako se jede već vekovima, mnoge zdravstvene prednosti (antivirusno delovanje, jak antioksidativni efekat, sprečavanje dijabetesa) tek su nedavno postale poznate u zapadnoj medicini. U poslednje četiri godine intenzivno se istražuje delovanje ove biljke protiv nekih oblika raka. Antikancerogeno dejstvo vidljivo je kod raka dojke, prostate, debelog creva, jetre, želuca, kao i kod leukemije i neuroblastoma. Najnovija studija pokazala je da gorka dinja deluje i na rak gušterače.</p> <p>Istraživači s University of Colorado Cancer Center nabavili su ove dinje u lokalnoj prodavnici, uklonili pulpu i seme i pomoću kućnog sokovnika napravili sok. Tvrde delove su uklonili, a preostali sok korišćen je pri testiranju na dva načina. Direktno na kulturama ćelija ili tako što je smrznut pa samleven u fini prah, koji je kasnije korišćen za hranjenje miševa.</p> <p>Sok gorke dinje (razređen samo 5% u vodi) delovao je snažno na smanjenje karcinoma gušterače. Sok je izazvao programiranu ćelijsku smrt (apoptozu), a rezultati eksperimenta su pokazali da sok ometa metabolizam glukoze i doslovno izgladnjuje ćelije raka ostavljajući ih bez šećera.</p> <p>Nakon što su miševi bili hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do znatnog smanjenja oboljenja. Delovanje je dakle slično kao i kod hemoterapije (52% nakon 18 dana), koja se daje u lečenju raka gušterače, ali bez vidljivih nuspojava.</p> <p>To bi značilo da ljudi koji imaju 75 kilograma treba da uzimaju šest grama ovog praha.</p>
V 7 (5 S)
Gorka Dinja - Karfela Seme (Momordica charantia)

Ova biljka je lekovita
He shou wu, Fo-Ti Super Lekovita Biljka Seme (Polygonum multiflorum) 4.95 - 1

He shou wu, Fo-Ti Super...

Cena 3,95 € SKU: MHS 110
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>He shou wu, Fo-Ti Super Lekovita Biljka Seme (Polygonum multiflorum)</strong></span></h2> <h2><span style="font-size:14pt;color:#ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 5 Semena.</strong></span></h2> <p>Polygonum multiflorum je botanički naziv za He Shou Wu ili Fo Ti-drevni biljni lijek koristi u kineskoj medicini za borbu protiv starenja.</p> <p>Polygonum multiflorum je zeljasta vining biljka To je autohtoni Središnja i Južna Kina. Korijeni ove biljke se koriste u tradicionalnoj medicini već tisućama godina.</p> <p>Njegova popularna upotreba proizlazi uglavnom iz povijesnih zapisa o njegovu uporabu za niski libido, potisnut imunitet, kardiovaskularnih neefikasnosti i kao laksativ. Često u kliničkim ispitivanjima nije ispitivana ekstrakti iz ove biljke. Zbog toga, svoje fiziološke učinke i nuspojave nisu dobro definirani.</p> <p>Polygonum multiflorum ekstrakt dodataka na tržištu u svrhe uključujući i borbu protiv starenja, vraćanju seksualne vitalnosti, poboljšanje stanične zdravlja, stimulira nadbubrežne žlijezde, detoksikacije krvi i poboljšava funkcioniranje endokrinih.</p> <p>U Aziji, Polygonum multiflorum se zove he shou wu. U Sjevernoj Americi, Zove se FO-ti. Ljudi koriste ove prirodne biljke za sljedeće:</p> <ul><li>Dermatoloških stanja kao carbuncles, svrbež, kožnih erupcija i čireve;</li> <li>Toniranje krv i druge vitalne sokova (žuta žuč, crna žuč, flegma);</li> <li>Balansiranje lipidni profil na kardiovaskularni sustav;</li> <li>Utvrđivati kosti, tetiva i mišića;</li> <li>Detoksikacije bubrega i jetre;</li> </ul><p>Ostale koristi uključuju liječenje tuberkuloze limfnih čvorova, nesanica, Prijevremeni prosjed, Donji dio leđa i koljena slabost, vrtoglavica, zujanje u ušima, visoki krvni tlak (hipertenzije), zatvor, prostatitisa i karcinoma.</p> <p>Nijedan od tih ili drugih koristi od P. multiflorum se potvrđuju putem mnoga ljudska testiranja. Istraživanje je u tijeku za određivanje terapijskih prednosti ove biljke.</p> <p><strong>Polygonum Multiflorum sastojci</strong></p> <p>Istraživanja na Polygonum multiflorum pokazuje da ona sadrži alkaloid spojeva. Jedan alkaloid (2, 3, 5, 4′-tetrahydroxystilbene-2-O-Beta-D-glucopyranoside (TSG)) u P. multiflorum vjeruje se da potiču vraćanje utjecaj na moždane stanice, neurona i endokrinih žlijezda.</p> <p>Polygonum multiflorum sadrži više od stotinu različitih phytonutrient (postrojenja kemijske) spojeva. Neke od tih uključuju stilbene glikozidi, flavonoidi i quinones koje se zna da pokazuju pozitivne fiziološke učinke.</p> <p>Polygonum multiflorum čini se da stimulira nadbubrežnih žlijezda i potiču detoksikaciju jetre i bubrega.</p> <p>Neke sekundarne učinke ovog svibanj uključuju povećanu seksualnu želju, jačanje seksualne izvedbe, Povećana energija i obnovljena kosa rast.</p> <p>Ova biljka se koristi i za potamniti kosu to je siv prerano. Ovo je temelju anegdotalnih izvješća od njegove učinkovitosti, Iako ne postoje klinička istraživanja studije koje su pregledali ovo.</p> <p><strong>Polygonum Multiflorum i zdravlje srca</strong></p> <p>Hiperlipidemija, hiperkolesterolemija i hipertrigliceridemija su uvjeti krvnih lipida neravnoteže. Oni su povezani s razvojem arterijski plak koji mogu uzrokovati aterosklerozu.</p> <p>Nakon toga, ateroskleroza može napredovati u CAD (bolest koronarnih arterija) koji je najčešći uzrok bolesti srca.</p> <p>U neke tradicionalne medicine prakse, Polygonum multiflorum ekstrakti se koriste za smanjenje određenih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.</p> <p>Istraživanja pokazuju da TSG djeluje slično da Atorvastatin, droga se koristi da blokira proizvodnju kolesterola. Ovaj alkaloid pokazuje regulaciju učinci na lipide u krvi i je istražena za svoje kardioprotektivnih koristi.</p> <p>Istraživanje je pokazalo Polygonum multiflorum da:</p> <ul><li>Smanjuje opterećenje srca;</li> <li>Snižavanje LDL kolesterola;</li> <li>Povećati HDL kolesterol;</li> <li>Niže trigliceride;</li> <li>Izazvati vazodilatacija;</li> </ul><p>Za opuštanje mišića i krvnih žila preko endotela vasorelaxation, P. multiflorum može pomoći prirodno povećavaju isporuku krvi tijekom svih tjelesnih sustava.</p> <p>To pomaže da se smanji broj otkucaja srca i micati više krvi sa svakog otkucaja srca, koji mogu imati prednosti za seksualne izvedbe i erektilna funkcija.</p> <p><strong>Polygonum Multiflorum Antioksidativni efekti</strong></p> <p>Naše ćelije su pod stalnim napadima od slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja stanica i mutacija. Polygonum multiflorum ekstrakt iz nosa može pomoći tijelu da se voljena antioksidans zove superoksid dismutaza (BUSEN).</p> <p>Ovaj spoj je imperativ za borbu protiv učinaka oksidirajuće tvari kao što su slobodni radikali, zagađivača okoliša, aditivi u hrani i zaražene vode.</p> <p>Do povećanja superoksid dismutaza, P. multiflorum može pomoći da se smanji utjecaj kronične izloženosti radikala. To može pomoći stabilizirati stanične strukture u cijelom tijelu i podržava opće zdravlje i napore protiv starenja.</p> <p><strong>Polygonum Multiflorum za zdravlje jetre</strong></p> <p>Istraživanja na životinjama pokazuju da P. multiflorum smanjuje masne naslage unutar jetre. To je također pokazala da štiti stanice jetre od oštećenja otrovima uključujući kemijska čistionica tekućine.</p> <p>U jedno 28 dana član suđenje, peroralne primjene otopinu P. multiflorum pogođena sinteza stope prijenosa proteina i žučne kiseline.</p> <p><strong>Polygonum Multiflorum nuspojave</strong></p> <p>U tradicionalnoj medicini, Polygonum multiflorum je nije povezan s bilo koje ozbiljne ili trajne nuspojave. Poznato je da laksativni učinak.</p> <p>Druge blage i prolazne nuspojave mogu uključivati nadutost, mučnina i proljev.</p>
MHS 110 (5 S)
He shou wu, Fo-Ti Super Lekovita Biljka Seme (Polygonum multiflorum) 4.95 - 1

Divlji Krompir Seme (Thladiantha dubia) 3.75 - 8

Divlji Krompir Seme...

Cena 3,75 € SKU: P 439
,
5/ 5
<h2><strong>Divlji Krompir Seme (Thladiantha dubia)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena za pakovanje od 5 semena.</strong></span></h2> <p>Jestiva i lekovita zimotporna, višegodišnja puzavica. Dostiže 4 m u duzinu/visini i podnosi zimu i mraz. Plod se konzumira dok je nedozreo - obradjen ili zreo - kao voće, specifičnog ukusa i podseća na krastavac. Koristi se kao lekovita biljka za mnoge zdravstvene probleme - seme, koren ili list.</p> <p>Višegodišnja, dvodoma, zeljasta biljka, lijana sa krtolastim rizomom i krtolasto zadebljalim korenovima. Stablo je dugačko do 4 m. Listovi su naizmenični, prosti, po obodu sitno nazubljeni ili celi. Cvetovi su jednopolni, žuti, razvijaju se u pazuhu listova na dugim drškama. Plod je bobica. Cvetanje i oprašivanje: VII-VIII; entomofilija (insektima). Plodonošenje i raznošenje: VIII-X; endozoohorija (životinjama).</p> <p>Biljka poreklom iz Istočne Azije (južni deo Rusije i severna Kina) naturalizovana u Evropi (Nemačka, Austrija, Rumunija, Hrvatska) i u Americi (SAD, Kanada). Gaji se kao kao ukrasna, baštenska biljka, puzavica. Lako zadivlja. U Evropi se pojavila početkom XX. veka a u Vojvodini krajem 80.-tih godina. Vegetativno se veoma lako razmnožava pomoću korenskih krtola, lako se širi i ako se razmnoži teško se suzbija. Raste odbeglo u zapuštenim baštama i međama, na ogradama između bašta. Populacije su samo u gajenju, dok se subspontano uglavnom javljaju pojedinačni primerci ili populacija od svega 2-3 jedinke. U Vojvodini za sada samo jedan podatak, ali se nalazi u fazi useljavanja i neophodno je dalje praćenje vrste.</p>
P 439 (5 S)
Divlji Krompir Seme (Thladiantha dubia) 3.75 - 8