Quercus infectoria, alepski hrast, vrsta je hrasta koja nosi galice koje se tradicionalno stoljećima medicinski koriste u Aziji. Manjakani je naziv koji se u Maleziji koristi za gale; oni se stoljećima koriste za omekšavanje
Quercus infectoria, alepski hrast, vrsta je hrasta koja nosi galice koje se tradicionalno stoljećima medicinski koriste u Aziji. Manjakani je naziv koji se u Maleziji koristi za gale; oni se stoljećima koriste za omekšavanje kože i izradu crne boje i tinte. U Indiji se galice među mnogim drugim nazivima nazivaju majufalnim.
Quercus infectoria je malo drvo porijeklom iz Grčke i Male Azije, visine od jednog do dva metra (četiri do šest stopa). Stabljike su iskrivljene, grmolike, glatkih i svijetlozelenih listova na kratkim peteljkama dužine 3 do 4 cm (1 do 1,5 inča). Listovi su tupo mukronatni, zaobljeni, glatki, u osnovi nejednaki, a na gornjoj strani sjajni.
Gali nastaju na mladim granama stabla Quercus infectoria kada osi žuči bodu hrast i odlažu ličinke, kemijska reakcija uzrokuje abnormalnost na hrastu i uzrokuje stvaranje tvrdih kuglica. Izgled su valoviti.
Quercus infectoria može se koristiti kao zgušnjivač u varivima ili pomiješati sa žitaricama za izradu kruha.
U indijskoj tradicionalnoj medicini poznat i pod nazivom Majuphal, manjakani se koristi kao zubni prah te u liječenju zubobolje i gingivitisa.
Takozvani "alepski tanin" je taninska kiselina dobivena iz hrastovih galopa iz Alepa, koja pokazuje jedinstvena kemijska svojstva bitna u pripremi zlatnih zlatnika (koloida) koji se koriste kao markeri u imunocitokemiji.
U današnje vrijeme ekstrakti žučnog voća također se široko koriste u farmaceutskim proizvodima, dodacima hrani i hrani za životinje, bojama, tintima i metalurgiji.
Majuphal Manjakani jedno je od najjačih prirodnih biljaka u Ayurvedi, a popularan je zbog svojih prednosti kod zatezanja tkiva kod žena te se koristi kao zaštitna biljka za dojenčad ubrzo nakon rođenja. Majuphal Manjakani smatra se najboljim lijekom za prolaps rodnice ili maternice, abnormalna krvarenja iz maternice, abnormalni iscjedak iz rodnice i leukoreju.
Majuphal Manjakani za urinarnu infekciju, Majuphal Manjakani pomaže u ublažavanju infekcija mokraćnog sustava. Njegovo adstrigentno svojstvo pomaže u prevladavanju infekcije u mokraćnim putovima, osim što liječi oštećenja u tkivima i pomlađuje zdravlje kože i tkiva u rodnici. Njegova interna konzumacija preporučuje se zajedno s ostalim biljem kako bi bila učinkovita, ali njegovo adstrigentno svojstvo čini ga najboljim rješenjem za vanjsko čišćenje kako bi se riješili čireva i oštećenja tkiva u rodnici.
Majuphal Manjakani Upotreba za stezanje vagine, Majuphal Manjakani ima mnogo koristi i zdravstvene koristi za žene. Ima svojstvo zatezanja kože i tkiva. Majuphal Manjakani smatra se najboljim lijekom protiv prolapsa rodnice ili maternice, abnormalnih krvarenja iz maternice, abnormalnih iscjedaka iz rodnice, leukoreje. Njegova uporaba kao topikalnog podnositelja zahtjeva u obliku paste ili njezine otopine u prahu koja se koristi u rutini njege pomaže zacjeljivanju tkiva i brzom prevladavanju stanja prolapsa. Koristi se s drugim biljem i daje ženama nakon poroda kako bi se obnovila elastičnost stjenke maternice. Njegovo prirodno adstringentno svojstvo vraća zdravlje, tonus i energiju rodnici što će rezultirati boljim i ugodnijim seksom, kao i povećanjem seksualnih osjećaja i užitka kako za ženu tako i za njezinog partnera.
Majuphal Manjakani poznat je pod nazivom „biljna magija“ sadrži bogate taninima za stezanje mišića rodnice, vitamine A i C, kalcij, proteine i sadrži adstrigentni element za uklanjanje bakterija koje uzrokuju iscjedak iz rodnice te povećava gustoću i pomaže u sprečavanju daljnjih starenje rodnice koje je rezultat rađanja, vaše dobi, vaših spolnih partnera tijekom godina i cjelokupnog zdravlja.
<h2 class=""><strong>Seme divlje ribizle (Grevia flava)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
Grevia flava je izdržljiv grm ili malo drvo, visoko 2–4 m. Siva kora na mladim granama, koja je obično prekrivena gustim, ali prilično kratkim dlakama, ima tendenciju da postane tamno siva i postaje glatka što starije drvo postaje starije; to je primetno i na stabljikama. Sivozeleni listovi su naizmenično raspoređeni i prekriveni su finim dlačicama i čini se da je na donjoj strani listova svetlija nijansa zelene boje. Vrh (vrh listova) je zaobljen, dok je rub nazubljen. Tri vidljive žile na osnovi lista karakteristične su za ovo drvo; vrlo je uočljiva i lisna peteljka duga 2 mm.<br><br>Cvetovi se pojavljuju u razgranatim glavicama od početka leta do sredine jeseni (od oktobra do marta) i prečnika su oko 10-15 mm.<br><br>Plod sa 2 režnja ima prečnik ± 8 mm, zelene boje, a zrelim postaje crvenkastosmeđ. <br><br>U lišću i plodovima uživaju domaće zivotinje, kao i divlje životinje kao što su Kudu i Žirafa i puno ptica.<br><br>
<h3><strong>Grevia flava koriscenje</strong></h3>
Kora Grevia flava često se koristila za proizvodnju konopa. Plodovi se i dalje koriste za pravljenje rakije ili 'mampoera'. U slatkom voću obogaćenom vitaminom C možete uživati i dok je sirovo. Kaša se tradicionalno pripremala od sušenog voća nakon prerade u brašno. Drvo je tvrdo i sitnozrno i koristi se za štapove. Raniji lovci, poput zajednice San, izrađivali su lukove i strele od grana ove biljke.<br><br>
<h3><strong>Setva grevije flave</strong></h3>
Ova biljka će najbolje uspevati u dobro dreniranom zemljištu i na položaju punog sunca. Sasvim je sigurno da se sadi u blizini popločanih površina u domaćem vrtu, jer nema agresivan korijenski sistem. Zbog obilja cveća, može se uspešno koristiti kao žarište u bašti.<br><br>Biljka je prilično izdržljiva i može da izdrži mraz. Prekomerno zalivanje treba izbegavati kada se postrojenje uspostavi.<br><br>Najbolji način razmnožavanja je semenjem. Izaberite sveže seme, očistite ga i osušite u dobro provetrenom senovitom prostoru. Potopite seme u vodu najmanje 24 sata, početna voda mora biti vruća. Posejte seme u ležišta za sadnice i pokrijte ga oko 5 mm duboko; kao medijum za rast koristite samo rečni pesak. Stavite tacne u toplo zaštićeno mesto. Ne dozvolite da se rastni medijum isuši. Za uspešno klijanje potrebno je održavati konstantan nivo vlage. Klijavost semena je obično nedosledna, primećena je stopa uspešnosti od oko 50–70%. Sadnice se mogu saditi u kontejnere kada dođu do faze 2 lista.