Bromelia pinguin je biljna vrsta iz roda Bromelia. Ova vrsta je poreklom iz Centralne Amerike, Meksika, Zapadne Indije i severne Južne Amerike. Takođe je navodno naturalizovan na Floridi.
Bromelia pinguin je biljna vrsta iz roda Bromelia. Ova vrsta je poreklom iz Centralne Amerike, Meksika, Zapadne Indije i severne Južne Amerike. Takođe je navodno naturalizovan na Floridi. Veoma je čest na Jamajci, gde je zasađen kao ograda oko pašnjaka, zbog bodljikavog lišća.
Ova bromelija ima prilično veliku rozetu tamnozelenih listova u obliku mača koji su bodljikavi duž ivica. Unutrašnji listovi postaju svetlo crveni kada biljka proizvodi kompaktno, ružičasto cveće praćeno žućkastim plodovima koji su jestivi.
Voće koje je jestivo, poznato kao pinuela, ljusti se poput banane i jede i sirovo.
Svojstva Na severu Najarit se konzumira za ublažavanje respiratornih bolesti.
U Iucatanu se preporučuje za lečenje hripavca; Sa voćem se priprema odvar zajedno sa mentom, peniorojalom i matičnikom i uzima se nekoliko puta dnevno.
Istorija Krajem 18. veka, Vicente Cervantes ističe: „kada se njegovi plodovi začine, izvlači se mesnati deo, iz koga se vadi sok, sa kojim se pravi sirup i koristi razblažen u zajedničkoj vodi kao antiskorbutik, pošto je primenjen sa povoljnim efektima za dijabetičare, takođe osigurava da uklanja pijanstvo “.
U opštini Rosamorada, Naiarit, postojalo je u izobilju, ali su, zbog raščišćavanja, mesta na kojima biljka raste drastično smanjena.
Uobičajeno ime Ime mu potiče od tarascan ili purhepecha tumbiriche, od tumbire, grozd. Ovo ime je uobičajeno u Meksiku. U državi Naiarit, uglavnom u opštini Rosamorada, poznata je kao guamara. U državi Sinaloa poznata je kao aguama. U drugim zemljama, kao što je Piro u Panami, Kostarika, Honduras, Gvatemala, Salvador, Nikaragva i Kolumbija, poznat je kao pinuela.
<h2 class=""><strong>Seme divlje ribizle (Grevia flava)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
Grevia flava je izdržljiv grm ili malo drvo, visoko 2–4 m. Siva kora na mladim granama, koja je obično prekrivena gustim, ali prilično kratkim dlakama, ima tendenciju da postane tamno siva i postaje glatka što starije drvo postaje starije; to je primetno i na stabljikama. Sivozeleni listovi su naizmenično raspoređeni i prekriveni su finim dlačicama i čini se da je na donjoj strani listova svetlija nijansa zelene boje. Vrh (vrh listova) je zaobljen, dok je rub nazubljen. Tri vidljive žile na osnovi lista karakteristične su za ovo drvo; vrlo je uočljiva i lisna peteljka duga 2 mm.<br><br>Cvetovi se pojavljuju u razgranatim glavicama od početka leta do sredine jeseni (od oktobra do marta) i prečnika su oko 10-15 mm.<br><br>Plod sa 2 režnja ima prečnik ± 8 mm, zelene boje, a zrelim postaje crvenkastosmeđ. <br><br>U lišću i plodovima uživaju domaće zivotinje, kao i divlje životinje kao što su Kudu i Žirafa i puno ptica.<br><br>
<h3><strong>Grevia flava koriscenje</strong></h3>
Kora Grevia flava često se koristila za proizvodnju konopa. Plodovi se i dalje koriste za pravljenje rakije ili 'mampoera'. U slatkom voću obogaćenom vitaminom C možete uživati i dok je sirovo. Kaša se tradicionalno pripremala od sušenog voća nakon prerade u brašno. Drvo je tvrdo i sitnozrno i koristi se za štapove. Raniji lovci, poput zajednice San, izrađivali su lukove i strele od grana ove biljke.<br><br>
<h3><strong>Setva grevije flave</strong></h3>
Ova biljka će najbolje uspevati u dobro dreniranom zemljištu i na položaju punog sunca. Sasvim je sigurno da se sadi u blizini popločanih površina u domaćem vrtu, jer nema agresivan korijenski sistem. Zbog obilja cveća, može se uspešno koristiti kao žarište u bašti.<br><br>Biljka je prilično izdržljiva i može da izdrži mraz. Prekomerno zalivanje treba izbegavati kada se postrojenje uspostavi.<br><br>Najbolji način razmnožavanja je semenjem. Izaberite sveže seme, očistite ga i osušite u dobro provetrenom senovitom prostoru. Potopite seme u vodu najmanje 24 sata, početna voda mora biti vruća. Posejte seme u ležišta za sadnice i pokrijte ga oko 5 mm duboko; kao medijum za rast koristite samo rečni pesak. Stavite tacne u toplo zaštićeno mesto. Ne dozvolite da se rastni medijum isuši. Za uspešno klijanje potrebno je održavati konstantan nivo vlage. Klijavost semena je obično nedosledna, primećena je stopa uspešnosti od oko 50–70%. Sadnice se mogu saditi u kontejnere kada dođu do faze 2 lista.