Asteracantha longifolia je zeljasta, lekovita biljka iz porodice akantusa koja raste na močvarnim mestima i poreklom je iz tropske Azije i Afrike. U Indiji je poznata kao kokilaksha ili gokulakanta, a na Šri Lanki kao neeramulli. U Kerali se naziva vayalchulli
Asteracantha longifolia je zeljasta, lekovita biljka iz porodice akantusa koja raste na močvarnim mestima i poreklom je iz tropske Azije i Afrike. U Indiji je poznata kao kokilaksha ili gokulakanta, a na Šri Lanki kao neeramulli. U Kerali se naziva vayalchulli (വയൽച്ചുളളി). Na tamilskom se zove Neermulli (நீர்முள்ளி).
Acanthaceae, izvor je ajurvedske droge, "Kokilaaksha" i unani droge, Talimakhana. Seme je ljuto, gorko, afrodizijak, tonik, sedativ, koristi se za bolesti krvi. Poznato je da biljka poseduje antitumorsko, hipoglikemijsko, afrodizijačko, antibakterijsko, sredstvo za uklanjanje slobodnih radikala i peroksidaciju lipida, hepatoprotektivno i hematopoetsko delovanje. Sadrži lupeol, stigmasterol, bilten, masne kiseline i alkaloide.
Upotreba: Koreni su slatki, kiseli, gorki, rashladni, diuretički, protuupalni, analgetički, hemopoetski, hepatoprotektivni. Korisna je biljka kod upala, hiperdipsije, davljenja, žutice i mjehuričnih kamenaca. Takođe se koristi kod nadimanja i dizenterije. Listovi su hemopoetski, hepatoprotektivni, protuupalni, antioksidativni, analgetički, antidijabetički, želučani, oftalmološki, diuretički i tonik za jetru.
Koristi se kod začepljenja jetre, žutice, artritisa, reumatizma i bolesti urinogenitalnog trakta. Koristan je kod nadimanja i drugih bolesti povezanih sa želucem.
Koristan je kod anemije i za liječenje bolesti krvi. Koristi se za snižavanje nivoa šećera u krvi. Seme je želatinozno, grozničavo, podmlađuje i nervino tonik. Koristi se kod peckanja, groznice i glavobolje. Takođe se koristi kod dijareje i dizenterije. Pasta od sjemenki pomiješana s mlaćenicom ili sirutkom daje se protiv dijareje. Uvarak od korijena koristi se kao diuretik i za liječenje reumatizma, gonoreje i drugih bolesti genito-urinarnog trakta, žutice i anasarke
<h2 class=""><strong>Seme divlje ribizle (Grevia flava)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
Grevia flava je izdržljiv grm ili malo drvo, visoko 2–4 m. Siva kora na mladim granama, koja je obično prekrivena gustim, ali prilično kratkim dlakama, ima tendenciju da postane tamno siva i postaje glatka što starije drvo postaje starije; to je primetno i na stabljikama. Sivozeleni listovi su naizmenično raspoređeni i prekriveni su finim dlačicama i čini se da je na donjoj strani listova svetlija nijansa zelene boje. Vrh (vrh listova) je zaobljen, dok je rub nazubljen. Tri vidljive žile na osnovi lista karakteristične su za ovo drvo; vrlo je uočljiva i lisna peteljka duga 2 mm.<br><br>Cvetovi se pojavljuju u razgranatim glavicama od početka leta do sredine jeseni (od oktobra do marta) i prečnika su oko 10-15 mm.<br><br>Plod sa 2 režnja ima prečnik ± 8 mm, zelene boje, a zrelim postaje crvenkastosmeđ. <br><br>U lišću i plodovima uživaju domaće zivotinje, kao i divlje životinje kao što su Kudu i Žirafa i puno ptica.<br><br>
<h3><strong>Grevia flava koriscenje</strong></h3>
Kora Grevia flava često se koristila za proizvodnju konopa. Plodovi se i dalje koriste za pravljenje rakije ili 'mampoera'. U slatkom voću obogaćenom vitaminom C možete uživati i dok je sirovo. Kaša se tradicionalno pripremala od sušenog voća nakon prerade u brašno. Drvo je tvrdo i sitnozrno i koristi se za štapove. Raniji lovci, poput zajednice San, izrađivali su lukove i strele od grana ove biljke.<br><br>
<h3><strong>Setva grevije flave</strong></h3>
Ova biljka će najbolje uspevati u dobro dreniranom zemljištu i na položaju punog sunca. Sasvim je sigurno da se sadi u blizini popločanih površina u domaćem vrtu, jer nema agresivan korijenski sistem. Zbog obilja cveća, može se uspešno koristiti kao žarište u bašti.<br><br>Biljka je prilično izdržljiva i može da izdrži mraz. Prekomerno zalivanje treba izbegavati kada se postrojenje uspostavi.<br><br>Najbolji način razmnožavanja je semenjem. Izaberite sveže seme, očistite ga i osušite u dobro provetrenom senovitom prostoru. Potopite seme u vodu najmanje 24 sata, početna voda mora biti vruća. Posejte seme u ležišta za sadnice i pokrijte ga oko 5 mm duboko; kao medijum za rast koristite samo rečni pesak. Stavite tacne u toplo zaštićeno mesto. Ne dozvolite da se rastni medijum isuši. Za uspešno klijanje potrebno je održavati konstantan nivo vlage. Klijavost semena je obično nedosledna, primećena je stopa uspešnosti od oko 50–70%. Sadnice se mogu saditi u kontejnere kada dođu do faze 2 lista.